Tokom proteklih sedam mjeseci održano je 12 sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, i to je jedinih 12 dana kada je ovaj dom uglavnom bio popunjen zastupnicima koji inače ne dolaze na posao, ne rade u zgradi i uredima Parlamenta (iako je 50 od ukupno 57 parlamentaraca u oba doma profesionaliziralo status), pa uprkos tome njihovu evidenciju „rada“ popunjavaju sekretari i sekretarice klubova i dostavljaju ih sekretarima domova na potpis.

Ovi eklatantni primjeri nerada i korupcije u najvišoj instanci zakonodavne vlasti je nešto što traje već godinama, ali bez ikakvih posljedica ili odgovora pravne države.

U KLUBOVIMA IGNORIŠU INTERES JAVNOSTI

Valter je prije gotovo mjesec na devet adresa u Parlamentu BiH poslao upite o dosadašnjem učinku i pojavljivanju na poslu zastupnika koje finansiraju građani Bosne i Hercegovine.

Mailove smo poslali predsjednicima klubova poslanika parlamentarnih stranaka: Šerifu Špagi (SDA), Sanji Vulić (SNSD), Saši Magazinoviću (SDP), Darku Babalju (Klub poslanika SDS, PDP, Za pravdu i red), Predragu Kožulu (HDZ BiH), Milanu Dunoviću (DF), Nihadu Omeroviću (Narod i Pravda), Sabini Čudić (Naša stranka) i Čedomiru Stojanoviću (Srpski klub).

Pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) BiH, koji određuje zakonsku obavezu odgovora u roku od 14 dana, obratili smo im se pitanjima:

• Da li zastupnici iz Kluba vaše stranke poštuju Pravilnik o radu u Parlamentu BiH?
• Kada ste posljednji put održali sjednicu Kluba u punom sazivu?
• Da li zastupnici ispunjavaju učinke?
• Koliko puta je zastupnicima u posljednjih pola godine povećana plata?
• Imate li uvid u evidenciju o tome da su vaše kolege većinu radnih dana proveli izvan institucija BiH?
• Kao osoba na čelu Kluba, prijavljujete li nedolazak kolega na posao?

U proteklih gotovo 30 dana niko od šefova klubova, iako im je to zakonska obaveza, nije odgovoriona naša pitanja. Razlog je jasan i očit jer su i ovim odnosom prema javnosti potvrdili da svjesno podržavaju političku korupciju čiji su i sami akteri. Pitanje je i šta bi mogli napisati i kako opravdati grubo kršenje zakona i pravilnika od strane onih koji donose zakone i pravilnike.

Prema informacijama Valtera iz Parlamenta BiH, i gotovo svi šefovi klubova ponašaju se po istoj matrici. Usto uredno naplaćuju osmosatno radno vrijeme, topli obrok i ostale naknade, ne prijavljuju one koji ne dolaze na posao, a za to su plaćeni oko 7.000 KM mjesečno i više (kako koji).

U isto vrijeme hodnici i kancelarije tokom radnog vremena u Parlamentu zjape gotovo prazni, naši poslanici radno vrijeme provode sa prijateljima, na izletima, u privatnim aktivnostima, o čemu uredno obavještavaju javnost putem objava na društvenim mrežama, što predstavlja vrhunac bahatosti i školski primjer korupcije. Zateknete li se jednom ili više puta u zgradi institucija BiH, najveća je šansa da sretnete Sašu Magazinovića, Šemsudina Mehmedovića, Kemala Ademovića i Zlatka Miletića, koji su po svim informacijama koje smo dobili uglavnom najprisutniji na poslu.

Od 1. decembra do danas, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH su, uključujući i konstituirajuću, održali 12 sjednica. Na web portalu ove institucije piše 13, jer su unaprijed, domaćinski, uračunali i onu julsku, prije godišnjih odmora. Delegati Doma naroda održali su ukupno osam sjednica.

Shodno Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, identična pitanja poslali smo i na adresu Sekretarijata zajedničkih službi Parlamenta BiH, tražeći konkretne podatke.

Tako smo saznali da je, zaključno sa 30. aprilom ove godine, 28 poslanika i delegata ostvarivalo pravo na odvojeni život. Koji su to poslanici i delegati – nije nam rečeno, ali je izvjesno da su to većinom isti oni koji se desetljećima vuku po poslaničkim klupama, poput Nikole Špirića, Nebojše Radmanovića, Dragana Ćovića i drugih.

U odgovoru iz Sekretarijata navode da su zarade poslanika i delegata „regulisane Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH“.

„Članom 6 Zakona, regulisano je da se osnovna plata utvrđuje množenjem osnovice za obračun plate i pripadajućeg koeficijenta. Kao što Vam je poznato, osnovica za obračun plate za 2023. godinu, koju je donijelo Vijeće ministara BIH („Službeni glasnik BH”, broj 24/23) i koja se primjenjuje narednog mjeseca od dana usvajanja Zakona o budžetu Institucija BIH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, iznosi 600 KM. Članom 8a Zakona definirani su platni koeficijenti za poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH u smislu da predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućih oba doma PS BIH imaju koeficijent 8,70, predsjedavajući radnih komisija i predsjedavajući klubova oba doma PS BiH imaju koeficijent 8,50, a poslanici i delegati (koji nisu predsjedavajući ili zamjenici) 8,40. Množenjem osnovice pripadajućeg koeficijenta, dobija se osnovna plata poslanika/delegata na koju se dodaje procenat minulog staža (0,5 posto za svaku započetu godinu efektivnog staža)“, pojasnili su u odgovoru iz Sekretarijata zajedničkih službi Parlamenta BiH.

PLATE ZA NERAD I DO 8.000 KM

Osnovica, odnosno minimalna plata za državnog službenika, trenutno je 600 KM. Plata se obračunava na način da se osnovica množi s koeficijentom koji službenici imaju, u zavisnosti od funkcije. Tako je onima koji imaju manji koeficijent – plata manje povećana, dok su oni sa višim koeficijentom – dobili i veće povećanje plate, što je apsurd sam po sebi.

Podsjećamo da koeficijent za niže službenike iznosi dva. Plata im se obračunava na način da se 600 pomnoži sa dva. Kofecijent koji pripada parlamentarcima je 8,40, što kada se pomnoži sa 600 iznosi 5.040 KM. Na ovaj način njima su plaće uvećane za više 500 KM (nakon prethodnog uvećanja). I ovo je tek osnovica, bez ostalih naknada.

Članovi kolegija: Denis Zvizdić, predsjedavajući, te Marinko Čavara i Nebojša Radmanović, sa koeficijentom 8,70 imaju osnovicu 5.220 KM. Ovakav obračun važi i za članove kolegija Doma naroda: Nikolu Špirića, Kemala Ademovića i Dragana Ćovića.

Šefovi klubova, koji mjesec ne odgovaraju na naša pitanja i ne mare za zakone koje sami donose, imaju nešto skromniju osnovicu, pa je s koeficijentom 8,50 njihov start 5.100 KM.

Ukupno, svima im je povećana plata u rasponu od 500 do 700 KM tako da, računajući osnovicu, paušale, radni staž, odvojeni život, topli obrok i prevoz, naši zastupnici posljednja dva mjeseca mjesečno su naplatili u rasponu između 7.000 i 8.000 KM.

Iz Sekretarijata to ovako obrazlažu:

„Uvećanje primanja je rezultat promjene osnovice i predstavlja razliku sadašnje i prethodne osnovice (600-535) od 65 KM, koja se množi sa pripadajućim koeficijentom. Na uvećanje primanja, gledajući zbirno za sve poslanike, uticaj ima i broj poslanika koji nisu profesionalno angažirani u parlamentu (u radnom odnosu), odnosno, koji primaju razliku plate do iznosa poslanika/delegata i kojih je u aprilu 2023. bilo sedam.“

Podsjećamo da su se i prošle godine visokopozicionirani političari teškom mukom i nadljudskim naporima izborili za povećanje od 500 KM i više, a oni na nižim poslovima od 60 KM pa naviše. Tada su sindikati tražili povećanje plata zbog lošeg statusa radnika zaposlenih u državnim institucijama na najnižim poslovima. No, ovakav prijedlog u Parlamentu BiH je odbijen.

KAKVA JE ULOGA MARINA VUKOJE

Jedan od rijetkih koji je odgovorio na naše upite je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić, koji je i ranije u više navrata kritizirao visinu plata parlamentaraca, nazivajući „morbidnim“novo povećanje.

„Kada su u pitanju državni službenici, plate su se trebale povećati davno, a kada su u pitanju parlamentarci, nisu se trebale povećati plate ne samo sad, već ni prošli put. Imajući u vidu protekle četiri godine mandanta, dvije nismo radili ništa, a za ovih pet mjeseci mandata nisam vidio nista značajnije da se desilo, tako da u smislu opravdanja nema nikakvog smisla da se plate povećaju. S druge strane, mislim da su naši parlementarci u Evropi najbolje plaćeni, dok je prosjek plata parlamentarcima sigurno barem pet puta veći od prosječene plate u BiH, što dovoljno govori“, kaže Miletić za Valter.

Iako smo tražili, iz Sekretarijata nismo dobili šiht liste, odnosno radnu evidenciju (dolaska na posao i dr) poslanika i delegata. Rečeno nam je da „šiht liste za poslanike i delegate popunjavaju sekretari/ce klubova i dostavljaju ih sekretarima domova objedinjene za potpise, nakon čega se vrši zbirni obračun za PSBIH“

Naši izvori iz Parlamenta, pak, tvrde da se ove liste ispunjavaju pro forme i lažno, samo da bi se popunile, a što nam je faktički svojom izjavom potvrdio i Miletić.

„Ja sam na to upozoravao i u proteklom sazivu jer bilo je čak trenutaka da parlamentarci i iz Republike Srpske i iz Federacije nisu u komadu dolazili čak sedam mjeseci. Kad se sračuna njihov ukupan rad, nisu bili na poslu dvije godine, a uredno su primali plaće i ostale nadoknade, što po mom mišljenju predstavlja kazneno djelo nesavjesnog rada u službi, a uredno popunjavaju šiht liste?! S tom praksom se nastavilo, nažalost, pojedini, pogotovo ovi što su ponovo izabrani, a bili su i u starom sazivu, ponašaju se jednako. Pitanje toplog obroka jeste bitno, ali je bitnije da neko ostvari plaću a u mjesec dana ne dođe nijednom u zgradu Parlamenta, što je paradoksalno“, kaže Miletić za Valter.

Podsjećamo, članovi Zajedničke komisije za administrativne poslove većinom su isti oni koji su bili i u starom sazivu. Predsjedavajući je Obren Petrović, prva zamjenica je Marina Pendeš, a drugi zamjenik je Denis Zvizdić. Članovi Komisije su: Marinko Čavara, Zdenko Ćosić, Vlatko Glavaš, Amor Mašović, Sredoje Nović, Nebojša Radmanović, Džemal Smajić i Safet Softić.

Mnogi od njih su raspoređeni i po drugim komisijama te u konačnici sve to masno naplaćuju u iznosima koji su nepojmljivi građanima BiH – i to od poreza istih tih građana.

Uzme li se u obzir činjenica da je na poziciji sekretara Predstavničkog doma od 2019. Marin Vukoja, HDZ-ov i najozbiljniji kandidat za novog sudiju Ustavnog suda BiH, bez dana iskustva sudske prakse i napisane ijedne sudske presude, onda postaje jasno zašto se od javnosti kriju učinciposlanika u Parlamentu BiH i njihove šiht-liste.

Iako lako dokaziva, politička korupcija u najvišoj zakonodavnoj instanci u državi ne zanima državno Tužiteljstvo. Javnosti nije poznato da su u ovu zgradu ikada ušli s nalogom.

SLUŽBENA VOZILA U PRIVATNE SVRHE

Da bi naši parlamentarci uživali u punom luksuzu vlastitog nerada, sebi su prilagodili i raspolaganje službenim vozilima i lumuzinama, makar je prema važećem Pravilniku propisano da službena vozila institucija BiH koriste standardizovani obrazac putnog naloga.

Međutim, to se ne odnosi na vozila koja su dodijeljena na raspolaganje funkcionerima, i to 24 sata. Tako im je omogućeno da se u nalog upisuje samo mjesečna kilometraža. Nedavno je u javnost procurila informacija o nevjerovatnoj zloupotrebi korištenja službenih automobila u privatne svrhe.

U pitanju je čak 149 funkcionera u institucijama BiH koji koriste luksuzne službene automobile kao vlastite, a poznato je da neke od njih voze čak i članovi porodica. Svaki od ovih funkcionera uposlili su i lične vozače za čiji je „prekovremeni rad“ Parlamentarna skupština BiH u prethodne četiri godine isplatila skoro 100.000 KM.

Samo je vozač Nikole Špirića (trenutni predsjedavajući Doma naroda, op.a.) u prvih pet mjeseci ove godine imao više od 10 sedmica prekovremenog rada, ili 71 radni dan, za šta će dobiti duple plate. Ovakve zloupotrebe su zabilježene i u drugim institucijama.

Iz ovih tabela vidljive su mnogobrojne zloupotrebe.

Apsurdno je i da Agencija za poštanski promet ima 13 zaposlenih, a njena tri rukovodioca službeno vozilo na raspolaganju 24 sata. Također, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, koja zapošljava ukupno 17 osoba, stavila je na raspolaganje tri službena vozila svojim rukovodiocima 24 sata. To je ista ona Agencija koja godinama daje licence nezakonitim privatnim univerzitetima.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koju je u dva i po mandata vodio Čovićev čovjek od povjerenje Miro Džakula, za šest svojih funkcionera na rapolaganju ima čitav vozni park. Osim direktora, vozilo Uprave imaju na raspolaganju 24 sata tri pomoćnika direktora (Sektora za poslovne usluge, Sektora za informacione tehnologije i Sektora za provođenje propisa), načelnica Odjeljenja za internu reviziju, kao i šef Odsjeka za provođenje propisa u Regionalnom centru Banja Luka.

U Graničnoj policiji BiH direktor, zamjenik i pomoćnik koriste tri specijalizovana službena vozila 24 sata, iako je Pravilnikom Vijeća ministara jasno propisano da su „službena vozila za specijalizovane namjene“ vozila za obavljanje operativnih policijskih aktivnosti.

Nažalost, sve to od svojih poreza plaćaju osiromašeni građani BiH.

Miletić za Valter ukazuje na istovremeni zastoj u ključnim evropskim reformama u Parlamentu BiH

„Prošlo je već pet mjeseci od formiranja Zastupničkog doma, a što se tiče Doma naroda, mi na dnevnom redu nismo imali nijednu značajniju reformsku tačku, pogotovo onu koja se odnosi na naš brži i efikasniji pristup EU. Da pojasnim, to se odnosi na ovih 14 prioriteta, odnosno na tri zakona koja su već pripremljena, ali niko te zakone ne stavlja u parlementarnu proceduru, iako za dva znam da su gotovi. To su Zakon o o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o sprečavanju sukoba intersa. Zašto oni to ne rade, zašto je to kod nekog po ladicama – ne znam odgovor na to pitanje“, kaže Miletić.

Iz iskustva znamo da će u ladicama i ostati što je moguće duže, a možda i čekajući novi saziv Parlamenta. Jedino što je kako treba i za što nema ni opstrukcija niti ikakvih nepogoda su redovne astronomske plate i ostale privilegije, prejeftina hrana u institucijama BiH, besplatna luksuzna auta i gorivo.

Međutim, tražite li u toku radnog vremena parlamentarca na radnom mjestu – teško ćete ga naći. Većinu ćete pronaći u sarajevskim restoranima, po trgovačkim centrima i na privatnim putovanjima i izletima. Oni to i ne kriju, u ovo se možete uvjeriti letimičnim praćenjem njihovih objava na društvenim mrežama.

Valter portal