Teoretičari zavjere su na društvenim mrežama kolaps Banke Silicijumske doline brzo povezali s globalističkim elitama i navodnim planom nametanja digitalne valute centralne banke.
Na Facebooku je 21.3.2023. godine objavljen kratki videosnimak uz opis:
Da li je kolaps američke SVB banke (Silicon Valley Bank) još jedan od brižljivo pripremanih scenarija globalističke elite ili slučajnost, procijenite sami.
U videu na engleskom jeziku, s titlovanim prevodom na naš, sugeriše se da je kolaps Banke Silicijumske doline (eng. Silicon Valley Bank, SVB) namjerno isplaniran i sproveden kako bi se uništile manje banke i uvela digitalna valuta centralne banke (CBDC):
Sedmice prije kolapsa Silicon Valley Banke (SVB) nekoliko rukovodioca prodalo je velike dionice dok su mainstream mediji publici govorili da investiraju u njih.9. marta, dan prije kolapsa dvije najveće izraelske banke povukle su 1 milijardu dolara iz SVB banke, dok je Peter Thiel-sov osnivački fond povukao milione i savjetovao svojim klijentima da učine isto. Sljedećeg dana došlo je do navale na banku i Silicon Valley Banka je propala. Da li je ovo dokaz kontrolisanog uništenja ili brzopletosti?
(…)
Svijet se sprema za kraj američkog dolara kao svjetske rezervne valute. Nakon što sve manje banke umru, narod će ostati sa centralnim bankama, a njihovo rješenje je CBDC. CBDC označava – digitalnu valutu centralne banke.
U čitavom trajanju videosnimka na ekranu je na engleskom jeziku ispisano “Agenda elita novog svjetskog poretka; guraju novu digitalnu valutu”.
Do datuma pisanja ove analize video objavljen 21. marta pregledan je preko 21.000 puta, a slične tvrdnje objavljene su i na Facebook profilu ovdje 27. marta. U toj se objavi i eksplicitno navodi da je kolaps SVB-a namjerno izazvan kako bi se ljudi prisilili na korištenje digitalne valute:
Digitalna valuta uvodi se ove godine?
Svi svijetski mediji su izvještavali o propasti i bankrotu banaka posljednjih nekoliko dana u Kaliforniji, kao i vijesti da bi i druge banke mogle propasti. Svakako, potreban je osmišljeni neuspjeh bankarskog i valutnog sistema kako bi se ljudi prisilili na korištenje njihove nove digitalne valute.
Ovo će dovesti do sistema Zvijeri Novog svjetskog poretka.
Šta su činjenice o kolapsu Banke Silicijumske doline?
Banka Silicijumske doline (SVB) iz Kalifornije 10. marta ove godine doživjela je kolaps. Riječ je o banci koja je osnovana 1983. godine i koja je obezbjeđivala finansiranje za gotovo pola američkih kompanija za tehnologiju i zdravstvenu njegu koje su podržane ulaganjem. S obzirom na to da je riječ o banci koja se nalazila u top 20 američkih komercijalnih banaka, njen kolaps predstavlja drugu najveću propast finansijske institucije u američkoj historiji, nakon kolapsa Washington Mutual banke 2008. godine.
Kako je objašnjeno u članku Al Jazeere 14.3.2023. godine, poslovanje SVB-a bilo je fokusirano na tehnološke kompanije, što je dovelo do toga da zabilježe porast depozita za vrijeme pandemije, kada su tehnološke kompanije profitirale zbog pružanja usluga zabave i dostave. Veliki dio novca koji je dobio za vrijeme pandemije SVB je uložio u državne obveznice SAD-a. Međutim, vrijednosti tih obveznica pale su prošle godine kada je američka centralna banka podigla kamatne stope kao odgovor na inflaciju. Nakon procvata koji im je donijela pandemija, tehnološke kompanije suočile su se sa nepovoljnim ekonomskim uslovima te su mnogi klijenti SVB-a počeli crpiti svoja sredstva iz banke kako bi osigurali egzistenciju kompanija. To je dovelo do nedostatka novca, što je prisililo SVB da proda svoje obveznice uz velike gubitke. Uslijed zabrinutosti za stabilnost institucije, u samo 48 sati štediše su počele povlačiti svoja sredstva iz banke, što je dovelo do njenog kolapsa. Detaljnije su za Al Jazeeru to objasnili stručnjaci:
“SVB je propao zbog glupe početničke greške s upravljanjem kamatnim rizikom: uložili su kratkoročne depozite u dugoročne obveznice. Kad su kamatne stope porasle, vrijednost obveznica je pala, izbrisavši kapital banke”, rekao je za Al Jazeeru James Angel, stručnjak za regulaciju globalnih finansijskih tržišta na Univerzitetu Georgetown. “Ovo je isti fenomen koji je 1980-ih izbrisao industriju štednje i kredita u SAD-u. Neki ljudi nikad ne nauče.”
Campbell R Harvey, profesor na Poslovnoj školi Fuqua na Univerzitetu Duke, rekao je da su nevolje SVB-a lekcija o potrebi da banke diverzifikuju svoju imovinu.
“Čini se da je poslužio određenoj klijenteli, a svi znamo da je tehnologija pretrpjela udarac, a ako niste diverzifikovani, i vi ćete podnijeti udarac”, rekao je Harvey za Al Jazeeru. “Vaš kreditni portfelj mora biti raznolik”, dodao je Harvey. “Nije očito da je ova banka to stvarno učinila.”
Iako se posljedice kolapsa SVB-a tek pokazuju, ekonomisti tvrde da je malo vjerovatno da će doći do finansijske krize poput one iz 2008. godine, jer je poslovanje SVB-a bilo fokusirano na specifičan sektor i jer su imali relativno malo poslovanja s drugim bankama, navodi se u članku Al Jazeere.
Tačno je da su, nedugo prije kolapsa, rukovodioci banke prodavali njene dionice, uključujući i izvršnog direktora Grega Beckera, koji je prodao kompanijine dionice u vrijednosti 3,5 miliona dolara. Američko Ministarstvo pravde i Komisija za hartije od vrijednosti ispituju kolaps banke kako bi utvrdili da li su počinjena neka krivična djela. Ipak, Google pretragom nismo uspjeli pronaći dokaze da su mainstream mediji za to vrijeme govorili publici da “investira u njih”. Štaviše, neki su mediji i prije kolapsa skrenuli pažnju na zabrinjavajuću situaciju u SVB-u.
Uvodi li se digitalna valuta centralne banke?
Ne postoje dokazi da je kolaps ove banke orkestrirala “globalistička elita” da bi se uvela digitalna valuta centralne banke. Niko osim teoretičara zavjere ni ne govori o uvođenju digitalne valute kao rješenju za probleme nastao kolapsom ove banke.
Digitalna valuta je, navodi Forbes, valuta koja je dostupna isključivo u elektronskoj formi. Postoje tri vrste digitalne valute: kriptovalute, “stablecoins” i digitalna valuta centralne banke (CBDC). CBDC je, kako i sam naziv sugeriše, digitalna valuta koju izdaje i nadzire centralna banka određene države. Takva valuta u praksi funkcionisala bi slično kao i drugi elektronski sistemi plaćanja, a glavna razlika bila bi ta što bi bila nepovratna, objašnjava Forbes. Navodi se da trenutni sistemi elektronskog plaćanja funkcionišu tako da između slanja i primanja novca postoji određeni period tokom kojem se transakcija može povući. U prevodu, sve dok ne istekne period čekanja, elektronske uplate su zapravo tek obećanja o uplati. S druge strane, pri transakcijama putem CBDC-a, kada se na određeni bankovni račun uplati novac, on bi automatski prelazio na taj račun, bez potrebe za čekanjem i bez mogućnosti povlačenja uplate. Osim toga, za razliku od trenutnih digitalnih valuta, poput bitcoina, CBDC bi se smatrao zakonitim sredstvom plaćanja, što bi značilo da bi ga svi pravni akteri morali prihvatiti u bilo koje svrhe.
Da ne postoji povezanost između CBDC-a i kolapsa banaka, za AFP su u fact-checking analizi objavljenoj 16. marta potvrdili stručnjaci:
Stručnjaci kažu da ne postoji veza između bankrota banaka i CBDC-a, koji se istražuje u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim mjestima.
“CBDC ne mijenja finansijski sistem, to je samo nova stvar koju nude”, rekao je Josh Lipsky, viši direktor Geoekonomskog centra Atlantskog savjeta, koji prati napredak razvijanja CBDC-a.
Dakle, ne planira se da uvođenje CBDC-a u potpunosti izbaci gotovinu iz upotrebe. CBCD takođe, kako su u članku AFP-a objasnili stručnjaci, ne bi spriječio kolapse banaka.
Kako je objašnjeno u članku Forbesa, vrlo je mali broj zemalja, poput Kine, uveo CBCD ili ima konkretne planove da to uradi, iako oko 100 država ispituje tu mogućnost. AFP-ov izvor navodi i da su se SAD približile stvaranju digitalne valute, ali da će to potrajati još nekoliko godina i zahtijevati odluke u Kongresu.
Lipsky je rekao da su se [američke] Federalne rezerve približile stvaranju digitalne valute, ali samo za transakcije između banaka. Rekao je za AFP da je implementacija na veleprodajnom nivou “vjerovatno udaljena od jedne do tri godine”, a da bi za potrošače mogla potrajati još tri do pet godina.
Takva promjena zahtijevala bi doprinos Kongresa i Bijele kuće, kako je AFP prethodno izvijestio.
U državama našeg regiona CBCD i dalje se čak ni teoretski ne razmatra.
Paranoične tvrdnje o nametanju CBDC-a širom svijeta s ciljem da se ostvari potpuna kontrola vlasti nad građanima dio su šireg “zavjereničkog” narativa pod nazivom “Veliki reset”. Prema njima, globalna digitalna valuta samo što se nije uvela kao jedina i obavezna. Međutim, ne postoje dokazi da se planira, ili da bi uopšte bilo moguće, uvođenje neke vrste globalne valute.
Ovom teorijom zavjere, prema kojoj globalistička elita na čelu s Klausom Švabom i Svjetskim ekonomskim forumom želi preuzeti kontrolu nad svjetskom ekonomijom i uvesti “globalni komunizam”, Raskrinkavanje se bavilo u analizama koje možete pročitati ovdje, ovdje i ovdje. Raskrinkavanje se takođe bavilo i višedecenijskim “zavjereničkim” narativom o “Novom svjetskom poretku”, prema kojem grupa moćnika želi uspostaviti vlast nad cijelim svijetom (1, 2).
Shodno činjenicama, tvrdnje i insinuacije s društvenih mreža da su kolaps Banke Silicijske doline isplanirale globalističke elite s ciljem da uvedu digitalnu valutu centralne banke ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
Tvrdnju da su mainstream mediji pozivali publiku da ulože u SVB neposredno prije kolapsa ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)
