Ko dobije posao u državnoj službi može se žaliti, ostali ne mogu!?

PRIVID DA POSTOJI PRAVNI LIJEK

Tako se stvorio privid ili bolje rečeno obmana da će Odbor razmatrati žalbe kandidata koji nisu „osvojili“ poziciju državnog službenika, bez obzira na to ukazivali oni na korupciju, nepotizam ili neku drugu nezakonitost i nepravilnost, a u stvarnosti svaka takva žalba je odbačena, jer u Odboru tvrde da nisu nadležni za njihovo rješavanje.

Pero Matijević, predsjedavajući Odbora državne službe za žalbe FBiH, za Fokus kaže da taj odbor, uprkos tome što Agencija za državnu službu na njih upućuje kandidate u procesu žalbi, nema nadležnost da postupa po tim žalbama, jer je takva nadležnost Odboru oduzeta 2018. godine kada je Vlada Kantona Sarajevo stavila van snage uredbu kojom je bilo omogućeno Odboru da djeluje i u ovakvim slučajevima. Jedino što Odbor sada može uraditi jeste da zbog svoje nenadležnosti donese rješenje o odbacivanju žalbe.

– Da, mi i dalje dobijamo te žalbe, jer nezadovoljni kandidati kad dobiju obavještenje od Agencije, ona u obavještenje upiše da oni imaju pravo žalbe kod Odbora državne službe za žalbe. Mi smatramo da je takvo uputstvo pogrešno i nalazimo da smo nenadležni, da ni u zakonu niti igdje u podzakonskom aktu ne postoji izričito ovlaštenje Odboru da rješava takve žalbe i zato mi donosimo takve odluke.
Naša odluka je zasnovana na presudi Vrhovnog suda koji je u jednom predmetu, gdje je otprilike zaključeno da Odbor nema nadležnost da rješava o žalbama kandidata u konkursnim procedurama, zato što oni nisu državni službenici, a Odbor je prema zakonu utemeljen s nadležnosti da rješava o žalbama državnih službenika. Zbog toga je nadležnost i za federalni nivo ustanovljena Pravilnikom o konkursnim procedurama, što nažalost Kanton Sarajevo nema – pojašnjava Matijević.

Na naš upit na koji pravni lijek imaju pravo kandidati koji su podnijeli žalbu Odboru na neki od konkursa u KS, Matijević kaže:
– Nemaju ni na jedan. U aktuelnom Zakonu u državnoj službi KS koji je još na snazi piše samo da se protiv rješenja o postavljenju može izjaviti žalba, a žalbu može izjaviti samo kandidat koji je postavljen – kaže Matijević.

Iz Odbora dodaju da kandidati čiju oni žalbu odbace imaju pravo da podnesu tužbu kod nadležnog suda. Međutim, podatak da se od 93 kandidata koja su se od juna do 8. februara ove godine žalila Odboru samo njih dvoje odlučilo na tužbu pred Sudom u Sarajevu govori koliko su nezadovoljni kandidati demotivisani i koliko su spremni da se izlažu dugotrajnim sudskim procesima, ali i eventualnim troškovima, a sve u neizvjesnosti da će uspjeti dokazati svoje navode o tome da se, naprimjer, nekom kandidatu pogodovalo na konkursu ili da je bio privilegovan u odnosu na druge.
Tako se u Odboru nalaze i dvije žalbe kandidata na postavljanje Mahire Mujan na poziciju stručnog saradnika za saradnju s vjerskim zajednicama i nevladinim organizacijama u Službi za lokalnu samoupravu i razvoj grada u Gradskoj upravi Sarajevo.

Konkurs je na zahtjev Grada Sarajeva raspisala Agencija za državnu službu Federacije BiH, a objavljen je u augustu 2020. godine. Još u oktobru prošle godine kada su održavani pismeni i usmeni dio stručnog ispita Fokus je dobio više prijava čiji su pošiljaoci željeli ostati anonimni da je ova pozicija namijenjena Mahiri Mujan.

KANDIDATKINJA SDA U TRCI NA IZBORIMA I ZA DRŽAVNU POZICIJU

Tada su naši sagovornici tvrdili da je Mujan stranačka kolegica Abdulaha Skake, još uvijek aktuelnog gradonačelnika Sarajeva, da je uoči konkursa honorarno već obavljala određene poslove u Gradskoj upravi Sarajevo. Također, dostavili su nam fotografije iz kojih je vidljivo da je Mahira Mujan uoči lokalnih izbora održanih 15. novembra prošle godine, na kojima je ona bila kandidatkinja SDA za Opštinsko vijeće Stari Grad, a Skaka bio nosilac izborne liste SDA za Opštinsko vijeće u toj opštini u okviru predizborne kampanje obilazila neke mjesne zajednice u Skakinom društvu.

Fokus je na zvaničnu e-mail adresu Kabineta gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake s pitanjima o tome da se očituje o navodima i tvrdnjama naših sagovornika uputio upit još 15. oktobra prošle godine. Do danas odgovor na brojna pitanja u vezi s tvrdnjama da je Skaka raspisao konkurs zbog Mahire Mujan da bi je dok je još u mandatu gradonačelnika “uhljebio”, nismo dobili.

Ubrzo nakon toga Mahira Mujan će biti postavljena za stručnu saradnicu u Skakinoj administraciji.

No, nije sve baš išlo uobičajenim procedurama i planovima. Naime, iako je prema rezultatima stručnog ispita i to pismenog i usmenog dijela objavljenim na oglasnoj ploči Agencije za državnu službu FBiH 9. oktobra 2020. godine Mahira Mujan završila kao prvoplasirana kandidatkinja, na upit Fokusa upućen 16. oktobra Agenciji da se oglase o navodima u vezi s Mujan, odgovorili su 30. oktobra da ona nije na listi uspješnih kandidata.
Iz Agencije tada nisu detaljnije pojašnjavali zbog čega je Mujan “nestala” s liste uspješnih kandidata kada je kao prvorangirana s najvećim brojem bodova bila na listi rezultata stručnog ispita.
Međutim, danas, tri i po mjeseca nakon odgovora Agencije “da se Mahira Mujan ne nalazi na listi uspješnih kandidata” za ranije spomenutu poziciju, iz Agencije je, a shodno našem ponovnom upitu, stiglo pojašnjenje o tome šta se s konkursom u vezi s kojim su neki kandidati predali i prijave Uredu za borbu protiv korupcije KS, te organizaciji Transparency International dešavalo u međuvremenu, tačnije nakon odgovora na naš upit Agenciji 30. oktobra.

U iscrpnom odgovoru Agencije koji u dijelu pojašnjenja u vezi s konkursom prilažemo uz ovaj tekst navodi se kako je došlo do toga da Mahira Mujan prvo bude isključena iz konkursne procedure, a potom da ipak bude postavljena na poziciju za koju je konkurisala.

Naime, opisano u kraćoj varijanti tok događaja je bio sljedeći. U procesu ocjene dokaza o ispunjavanju uslova iz konkursa Agencija je za Mujan i za još pet kandidata utvrdila da nisu dostavili dokaz o ispunjavanju uslova konkursa u pogledu stečene visoke stručne spreme (VSS) na način kako je to traženo konkursom, pa su zbog toga isključeni iz procedure, a o čemu su obaviješteni 21. oktobra 2020. godine.

Pojašnjeno je da su Mujan i još pet kandidata dostavili kopije diplome, ali na mjestu na kopiji gdje se ne može oslikati suhi žig koji posjeduje original, trebali su upisati napomenu da original diplome sadrži taj suhi žig, jer je tako bilo navedeno u tekstu javnog konkursa. To ih je, ispostavit će se, privremeno eliminisalo iz daljnje trke za državnu poziciju.

Zato je Agencija gradonačelniku Sarajeva uputila listu uspješnih kandidata s tri imena, a na kojoj nije bilo ime Mahire Mujan. Posebno je zanimljivo kako se Mujan s ostalim isključenim kandidatima iz ove procedure vratila na listu i iz ovog konkursa izašla kao pobjednica.

KAKO JE AJNADŽIĆ POMOGAO MUJAN

Naime, u daljnjem tekstu Agencija pojašnjava da im se identična situacija s isključivanjem kandidata zbog nedostatka iste napomene u vezi s vodenim žigom desila i s jednim konkursom koji su provodili za Opštinu Centar. No, u tom slučaju tadašnji načelnik te opštine Nedžad Ajnadžić nije htio prihvatiti listu koju mu je dostavila Agencija i izrazio je nezadovoljstvo zbog isključivanja kandidata. Ajnadžić je čak tražio i sastanak predstavnika Agencije i Opštine Centar u čemu mu je, kaže se, udovoljeno, te su «kritikovali» Agenciju što insistira na napomeni u vezi sa suvim žigom, a uputili su i primjedbe da je tekst konkursa bio nejasan.

U međuvremenu su žalbe i prigovore, kako su Fokusu naveli iz Agencije, uputili i isključeni kandidati iz konkursne procedure za Opštinu Centar i Agencija je, kako sama priznaje, uvažila primjedbe da je tekst konkursa “nejasan i zbunjujući “ za kandidate, pa je sve isključene vratila na listu uz objašnjenje “da je tekst konkursa mogao izazvati dileme kod kandidata u vezi s dokazima o završenoj VSS”.

– Na isti način Agencija je postupila i u odnosu na identičnu situaciju po javnom konkursu za Grad Sarajevo, pri tome imajući posebno u vidu zakonsku obavezu da u provođenju javnih konkursa u potpuno identičnoj situaciji postupa na identičan način – naveli su iz Agencije, dodajući da su i u ovom slučaju imali prigovore i žalbe kandidata, te su sve njih, među kojima je i Mujan, obavijestili 9. novembra da su vraćeni na listu uspješnih kandidata.

Kada je nova lista otišla Skaki, na njoj je ovaj put bilo ime Mahira Mujan koju je on i postavio za stručnu saradnicu. U međuvremenu, Agencija je dobila dvije žalbe zbog tog postavljenja i uputila ih Odboru državne službe za žalbe FBiH.

Dok procedura po ovoj žalbi ne bude okončana, Mujan, iako postavljena, ne može početi obavljati posao stručne saradnice. No, uprkos detaljnim pojašnjenjima iz Agencije, nameće se pitanje zbog čega, kad već priznaju da je tekst konkursa bio nejasan i da zbunjuje kandidate, Agencija nije sporne konkurse poništila. Također, nejasno je i koliko često Agencija zbog ovakvih razloga isključene kandidate vraća na listu i koliko se često dešava da, naprimjer, imaju situaciju da se i prije postavljenja za nekog kandidata zna da će upravo on biti postavljen na određenu poziciju kao što je to bio slučaj s Mahirom Mujan, koja je uprkos tome što je bila i isključena iz konkursne procedure ipak dobila posao, a što se unaprijed znalo, kako su tvrdili naši sagovornici, a o čemu smo mi nadležne upoznali u našim upitima 15. i 16. oktobra prošle godine, čije faksimile takođe prilažemo u okviru ovog teksta.

Ali, iako je evidentno da je niz neobičnih okolnosti doveo do toga da Mujan bude postavljena na željenu poziciju, sudeći po navodima Agencije, i u ovom slučaju “sve je po zakonu”.
Međutim, još se ne zna kakav će epilog dobiti ovaj slučaj. Naime, uskoro bi se trebala prekinuti dosadašnja praksa da Odbor državne službe za žalbe odbacuje žalbe kandidata na konkursima zbog nenadležnosti.

Vlada Kantona Sarajevo, na prijedlog Ministarstva pravde i uprave, usvojila je Prijedlog zakona o državnoj službi KS, koji bi se, kako je za Fokus potvrdila ministrica pravde i uprave KS Lejla Brčić, mogao naći pred poslanicima Skupštine KS već na narednoj sjednici. Naime, novim zakonom predviđeno je da se vrati nadležnost Odboru da uzima u razmatranje i žalbe kandidata u drugostepenom postupku.

Inače, uredba kojom je onemogućeno kandidatima u Kantonu Sarajevo da imaju pravo na istinski pravni lijek u konkursnoj proceduri ukinuta je u vrijeme kada je premijer bio Elmedin Konaković, a ministar pravde i uprave Mario Nenadić. Imenovanjem Vlade KS krajem 2018. godine Lejla Brčić je i u tom sazivu bila ministrica pravde i još tada je inicirala izmjene Zakona koje će omogućiti kandidatima pravo na žalbu. S obzirom na to da je kontinuitet te vlade bio prekinut 2019. godine, posao u vezi s tim nije bio završen pa je nastavljena praksa onemogućavanja kandidata na adekvatan pravni lijek, sve donedavno, kada je ponovnim imenovanjem na mjesto ministrice Brčić u novoj Vladi KS ona u prioritete stavila dovršavanje izmjena navedenog zakona.

TRASIRAN PUT KORUPCIJI

Komentarišući pitanje da li se dosadašnjom praksom kada kandidati nisu imali pravo na žalbu „trasirao“ nesmetan put korupciji u konkursnim procedurama, ministrica Brčić odgovara potvrdno.

– Ubijeđena sam da jeste. Jer, kako se borite protiv korupcije? Borite se transparentnošću i mogućnošću preispitivanja odluka koje je nužno. Ne mora značiti, dakle, to što se preispituje odluka da je ona pogrešna, ali se otvara proces javnosti i mogućnosti da se otkloni nedostatak, ukoliko je takav nedostatak postojao. Činjenicom da nije postojalo pravo na žalbu, da su od 93 kandidata samo dva podnijela tužbe, apsolutno govori da je postojao lakši prostor za potencijalna nezakonita, pa i koruptivna djelovanja prilikom rangiranja kandidata i odlučivanja o prijemu. Neprihvatljivo mi je, sada govorim iz perspektive pravnice i perspektive građanke, da u određenom postupku nemate pravo žalbe. Zato smo i krenuli u izmjenu Zakona – kaže ministrica Brčić za Fokus.

U ovom trenutku ministrica Brčić nije mogla kazati hoće li se ovaj zakon, ukoliko bude usvojen na narednoj sjednici Skupštine i kada stupi na snagu, primjenjivati na predmete koji će u tom trenutku biti u proceduri pred Odborom ili će se početi primjenjivati na one predmete za koje će žalbe uslijediti nakon stupanja na snagu ovog zakona. No, ona ističe da će se zalagati za to da što više kandidata što prije dobije pravo na pravni lijek, te da očekuje da Skupština podrži ovaj zakon.

Uglješa Vuković iz Transparency Internationala kaže za Fokus da su se i toj organizaciji neki od kandidata na konkursima u ranijem periodu žalili na to da im nije omogućen postupak pravne zaštite drugostepenom organu, odnosno na činjenicu da nijedan organ nije nadležan da odlučuje o njihovim žalbama, što ih je odmah upućivalo na sudsku zaštitu.

Vuković kaže da su iz TI-a ranije već upozoravali na to da bi postupak javne konkurencije morao biti uređen tako da je omogućeno i pravo žalbe.

– Sam postupak javne konkurencije u državnoj službi generalno bi trebao biti uređen tako da se na najefikasniji način omogući kandidatima da se odlučuje o njihovim žalbama i da se omogući postupak pravne zaštite i unutar same javne uprave, a ne da im se samo pruža zaštita pred sudovima. I na rješavanju tog pitanja insistirali smo i ranije. Da li se u međuvremenu nešto promijenilo ne znamo, ali je činjenica da to demotiviše kandidate – kaže Vuković.

Vuković pojašnjava da se kandidati TI-u najčešće žale da nemaju pristup kompletnoj konkursnoj dokumentaciji, da imaju problem pristupa informacijama u vezi s konkursnom dokumentacijom, što im najčešće otežava mogućnost da uopšte mogu istaći sve argumente u postupku pravne zaštite.

– Ako se uđe u sudski postupak, onda to traje duže. Istina je da je jako teško dokazati navode o nepotizmu, korupciji ili neke druge navode koje ističu kandidati baš zbog toga što je teško doći do informacija. Mi u posljednje vrijeme u pojedinim slučajevima podnosimo krivične prijave protiv odgovornih lica u javnim organima kada se radi zaista o primjerima eklatantnih nepravilnosti koje su lako uočljive. I onda u tim slučajevima bilo bi veoma bitno da reagiraju i tužilaštva, odnosno da se pojave slučajevi krivičnog gonjenja odgovornih lica koji su prekršili odredbe koje se odnose na procese zapošljavanja jer mislim da je to jedini način da se stane ukraj tim nepoštenim praksama – kaže Vuković.

I dok se čeka usvajanje novog zakona o državnoj službi KS u Skupštini KS i dok se mnogi nadaju da će utvrđivanjem nadležnosti Odbora da rješava i žalbe kandidata na konkursima donijeti pravednija postavljenja i da će se navodi žalitelja detaljno ispitati, ostaje gorčina što svi oni koji su se žalili na konkursne procedure zadnje tri godine neće moći retroaktivno ostvariti to pravo. A njih je najmanje 93 koliko ih se žalilo, a zasigurno ih je mnogo više koji žalbe nisu ni slali unaprijed znajući da to ništa neće promijeniti. Zato, promjene zakona ne bi smjele biti samo na papiru nego bi trebale donijeti i promjene u praksi.

(Fokus)