Zadnja mjerenja kvaliteta vazduha u najvećem gradu Srpske pokazala su da ima razloga za zabrinutost. Provjerili smo šta je doprinijelo tome.
Kakav vazduh udišu Banjalučani? Aktuelno pitanje unazad već više od decenije. U Gradskoj upravi uvjeravaju da opasnosti nema i da mjerenja koja se vrše na tri mjerne stanice ne pokazuju velika odstupanja od dozvoljenih vrijednosti.
Za potrebe Grada, ovaj posao obavlja Institut za građevinarstvo. Podaci se redovno dostavljaju za koncentraciju sumpor-dioksida, ugljen monoksida, azotnih oksida. Međutim, ono što ovaj Institut ne može u realnom vremenu odrediti jesu lebdeće čestice Pm10 i Pm2,5, za koje se rezultati šalju retroaktivno. Na osnovu dobijenih mjerenja, iz Instituta priznaju da je bilo prekoračenja.
„Na lebdeće čestice bilježimo prekogranične vrijednosti. Evo za primjer, u mjesecu decembru smo na lokaciji Centar zabilježili smo 13 puta prekograničnu vrijednost, na lokaciji Paprikovac 10 puta, a u Boriku 9 puta. Najveća koncentracija koju smo izmjerili bila je na lokaciji Centar. Ona je iznosila 120 mikro grama po metru kubnom na lebdećok čestici. Radi se o 24-časovnoj prosječnoj vrijednosti.“, kaže Siniša Cukut iz Instituta za građevinarstvo.
U Banjaluci svakodnevno saobraća oko 75 hiljada automobila. Zagađenje je uzrokovano i individulanim ložištima, ali i Eko toplanom. Kada se na to dodaju loši vremenski uslovi, situacija je problematična. Slika koja kruži društvenim mrežama od juče, pokazuje kako je Banjaluka jedan od najzagađenijih gradova u Evropi.
Iz IG kažu da ne žele komentrarisati ta mjerenja, ali i da kvalitet često zavisi od mjernog mjesta. Građani su svjesni da je zagađenost prisutna, ali nisu bili spremni komentarisati nešto više.
„Ne pratim to uopšte. Ima sigurno zagađenosti. Zbog loženja i svega.“
„Osjećam zagađenost, ali me ne zabrinjava. Ja sam iz Broda pa sam navikao.“
„Ne jako danas, ali osjećam da me guši.“
Iz Centra za životnu sredinu u Banjaluci, godinama upozoravaju na ovaj problem. Kažu da rezultati koji se objavljuju u Gradskoj upravi, ne mogu puno pomoći građanima, jer obično vrijede za dane koji su prošli, pa građani ne znaju šta da očekuju kad izađu na ulice.
„Mislim da se sistemi mjerenja moraju unapređivati. Na kraju, 2019. je godina, mi moramo u realnom vremenu da na vrlo jednostavnoj aplikaciji, kao što imaju kolege u Sarajevu i Tuzli i Zenici da vidimo šta se dešava i da procijenimo da li smijemo izaći sa djetetom vani ili ne.
To je najmanje što možemo da očekujemo u 2019. godini.“, kaže predstavnik Centra za životnu sredinu Banja Luka, Tihomir Dakić.
I iz Gradske opozicije smatraju da je neprihvaltljiva činjenica da u ovom vremenu nemamo pouzdana mjerenja koja bi neprestano ukazivala na stanje kvaliteta vazduha u najvećem gradu u Srpskoj.
Dok se to ne desi, Banjalučani će tek nakon par dana saznati kakav su vazduh danas udisali.
Izvor: BN
