Okružno tužilaštvo u Doboju, postupa po navodima Krivične prijave protiv gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i drugih odgovornih lica zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja nezakonitim prisvajanjem i prodajom zemljišta u Podnovlju kompaniji „Etmax“ za izgradnju solarnih elektrana.
Piše: Miljan Kovač/Impuls
Prema dokumentaciji koja je u posjedu Impulsa, proizilazi da je Grad Doboj sporno zemljište prodao, prije nego je zvanično ušao u njegov posjed.
Riječ je o obradivoj poljoprivrednoj površini poznatoj kao Crkveno brdo koja je najmanje od 1972. godine u posjedu Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“, a koju je preme navodima pravnih zastupnika zadruge gradska vlast nezakonito prepisala na Grad Doboj, a zatim je takođe na nezakonit način prodala.
Osim predstavnika zadruge, prodaji zemlje, odnosno namjeri da se na istoj izgrade solarni paneli, protive se mještani Podnovlja, a o kakvoj katastrofi u najavi je riječ govori to što bi realizacijom ovog projekta život dijela stanovnika Podnovlja uz solarne panele postao potpuno nemoguć, zbog čega bi bili prisiljeni na napuštanje svojih domova
Poražavajuće je da na sve apele ugroženog stanovništva, predstavnika zemljoradničke zadruge i stručne javnosti lokalna vlast i nadležne inspekcije odgovaraju ignorisanjem i pogodovanjem isključivo interesima investitora.
Oteto – prodato
Sve je i krenulo ignorisanjem ZZ „Podnovlje“, tokom javnog uvida podataka o nepokretnostima za katastarsku opštinu Podnovlje koje je sprovela Komisija Područne jedinice Doboj Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, tokom 2022. i 2023. godine.
Iako je i iz Posjedovnog lista vidljivo da je zemljište bilo u posjedu ZZ „Podnovlje“, ta činjenica je negirana. Umjesto toga je uvažena slabo argumentovana tvrdnja predstavnika grada Doboja Veselina Simića. On je izjavio da nisu saglasni sa trenutnim stanjem upisanim u Posjedovni list nepokretnosti jer je kako je ustvrdio „ZZ Podnovlje brisana iz sudskog registra na osnovu akta Opštinskog suda u Tuzli i pripojena ZZ Johovac 1962. godine“. Na osnovu toga je zatražio da sporno zamljište bude upisano na Grad Doboj.
Sve ovo navodi se u Rješenju Područne jedinice RUGIP-a Doboj od 08.06.2023. godine. Iz istog dokumenta je vidljivo da predstavnici ZZ „Podnovlje“ nisu bili ni pozvani u postupak izlaganja.
Pozivanje na navodnu Odluku opštinskog Suda u Tuzili iz 1962. godine, predstavnici ZZ Podnovlje, smatraju, u najmanju ruku neozbiljnom, jer činjenica je da je ova ZZ nesmetano funkcionisala sve do ratnih zbivanja devedesetih godina, a njen posljednji direktor Novak Danilović i danas je u Sudskom registru upisan kao ovlašteno lice. Istina, aktivnosti Zadruge su od rata zamrle, ali ona formalno-pravno nije ugašena, i nije smjela biti zaobiđena u ovom postupku.
Uostalom i u dopisu koji je 20.02. 2004. godine Područna jedinica RUGIP-a uputila pravnom zastupniku ZZ Podnovlje se razjašnjava kontinuitet zadruge.
„U postupku održavanja premjera i katastra zemljišta mijenjan je naziv korisnika parcela upisanih u posjedovni list br. 122 iz „Zemljoradnička zadruga Doboj“ u RO „Doboj“ u OO kooperanata „Zadrugar“, a zatim u „Zemljoradnička zadruga Podnovlje“, navodi se između ostalog u pomenutom aktu.
Na ovaj način Područna jedinica RUGIP-a Doboj, unosi dodatne nelogičnosti u čitav postupak kojim je zemljište u podnovlju otuđeno i prisvojeno od Grada Doboja, a zatim pod još spekulativnijim okolnostima prodato Etmax-u.
O tome svjedoči i sam redoslijed sprovedenih procedura.
Dakle još dok je trajao postupak izlaganja, gradska vlast je pripremala dokumentaciju za prodaju navedenog zemljišta i čim je postupak okončan prodaja je izvršena.
Tri dana prije nego je pomenuto Rješenje doneseno, odnosno 05. 06. iste godine Grad Doboj je u Glasu Srpske objavio Oglas o načinima i uslovima prodaje nepokretnosti. Dakle, spornog zemljišta u Podnovlju.
U Zapisniku od 22.06.2023. godine navodi se da je toga dana održana licitacija za prodaju predmetnog zemljišta, na kojoj je prisustvovao samo jedan ponuđač – Etmax. Početna cijena zemljišta iznosila je 1.420.800 maraka, a jedini zainteresovani kupac je ponudio 50 KM više. Komisija za sprovođenje licitacije je predložila gradonačelniku Doboja da sa ovim kupcem zaključi kupoprodajni ugovor.
Dva i po mjeseca poslije, 07. septembra iste godine u Službenom glasniku RS objavljeno je Rješenje o potvrđivanju katastra nepokretnosti.
Investitoru sve – zajednici ništa
Prethodno je naveden samo dio pravne zavrzlame koja iz dana u dan dobija nove dimenzije.
U međuvremenu „ETMAX“ je bagerima raskrčio lokaciju, a mještani jedinu nadu vide u pravosuđu i upozoravaju na nesagledive posljedice koje mogu nastupiti, u slučaju da se nastavi sa pogodovanjem investitorima, a na štetu lokane zajednice.
Koliko je vlasti stalo do interesa lokalne zajednice i njenih građana najbolje govori to koliko je u konkretnom slučaju bio prioritetan interes investitora – Etmax-u je omogućeno da sporno zemljište isparceliše na način da će na njemu umjesto jedene velike graditi čak 92 male solarne elektrane. Na taj način izbjeći će plaćanje naknade za koncesiju Republici Srpskoj, a nikakvu korist neće imati ni grad Doboj.
Na ovo upozoravaju i u Transparency international BiH.
„Lokalna zajednica u principu od solarnih elektrana – nema ništa. Kada nema koncesije, nema ni koncesionih naknada, koje su ionako više nego simbolične. Kod malih solarnih elektrana nema značajnih nameta koje bi one plaćale u lokalne budžete, a budući da je riječ o tehnologijama koje ne iziskuju snagu za održavanje – nema ni zapošljavanja. Dakle, ove elektrane donose dobit samo vlasnicima, što kroz ostvarenu zaradu što kroz razne podsticaje. Ali društvo u cjelini od njih nema ništa“, kaže u izjavi za Impuls Damjan Ožegović iz ove organizacije.
U čijem interesu će raditi istražni i pravosudni organi – ostaje da se vidi.
