Zbog nedostatka kadra pojedine ambulante porodične medicine u Banjaluci privremeno smanjuju broj radnih dana
Iz Doma zdravlja Banjaluka saopšteno je da će u pojedinim ambulantama porodične medicine do 1. septembra biti uvedena privremena reorganizacija rada. Kao razlozi navedeni su korištenje godišnjih odmora, odlazak pojedinih doktora u penziju i upućivanje ljekara na specijalizacije.
Načelnica Službe porodične medicine Anastasija Stokanović istakla je da trenutno nije moguće održati isti obim rada kao ranije.
„U ovom periodu nije moguće održati isti obim rada kao ranije, zbog čega je neophodna privremena reorganizacija“, navela je Stokanovićeva.
Mreža porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka obuhvata 33 ambulante na području grada, prigradskih i seoskih naselja. Privremeno smanjenje broja radnih dana odnosi se na 12 seoskih, šest prigradskih i dvije gradske ambulante.
Stokanovićeva je upozorila da doktori porodične medicine rade pod velikim pritiskom, često preuzimajući obaveze za dva ili više timova istovremeno.
Iz Doma zdravlja Banjaluka ranije su naveli da im, po različitim osnovama, nedostaje 49 ljekara, dok su tokom ove godine uspjeli zaposliti svega sedam novih doktora.
Problem nedostatka kadra mogao bi dodatno biti izražen u narednom periodu. Prema podacima Doma zdravlja Banjaluka, ova ustanova će do kraja godine ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista porodične medicine.
Istovremeno, interesovanje mladih ljekara za ovu specijalizaciju je slabo. Na posljednjem konkursu bilo je raspisano deset specijalizacija iz porodične medicine, ali se prijavilo svega pet kandidata, dok za specijalizaciju iz urgentne medicine nije pristigla nijedna prijava.
Liste čekanja i ljekari penzioneri
Problem nije samo u Banjaluci. Zdravstvene ustanove širom Republike Srpske suočavaju se sa manjkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, a najveći pritisak trpe porodična medicina i pojedine specijalističke službe.
U Domu zdravlja Čajniče, prema riječima v.d. direktora Željane Kojević, timovi porodične medicine trenutno funkcionišu sa svega tri ljekara, od kojih je jedan penzioner angažovan po ugovoru. Za sredinu sa više od 4.000 osiguranika, svaki odlazak ljekara na godišnji odmor ili bolovanje predstavlja ozbiljan organizacioni problem.
Nedostatak kadra odražava se i na bolnički sektor. Direktor Bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu Nebojša Šešlija rekao je da su zbog manjka stručnog kadra formirane liste čekanja za pojedine specijalističke preglede. Najduže se čeka u supspecijalističkim oblastima poput endokrinologije, kardiologije i interne medicine, a na neke preglede koji nisu hitni pacijenti čekaju i do šest mjeseci.
Šešlija je za Nezavisne novine naveo da je Bolnicu „Srbija“ prošle godine napustilo šest ljekara, dok su u posljednjih pet godina iz ove ustanove otišla ukupno 33 doktora. Nedostatak pokušavaju nadomjestiti angažovanjem ljekara iz drugih ustanova i honorarnim radom, ali to ne može u potpunosti zamijeniti potreban broj zaposlenih.
Predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Goran Motika upozorava da problemi počinju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
„Sve kreće od porodične medicine. Vidimo da su timovi porodične medicine preopterećeni brojem pacijenata i da se problemi iz primarne zdravstvene zaštite prenose na sekundarni i tercijarni nivo“, rekao je Motika.
31 otkaz u jednom danu
Predsjednica Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Marina Berberović ranije je upozorila da Federaciji nedostaju hiljade ljekara, posebno specijalista iz oblasti anesteziologije, urgentne medicine, kardiologije i pedijatrije.
Ona je istakla da je jedan od najvećih problema odlazak mladih specijalista u inostranstvo, nakon što država uloži značajna sredstva u njihovo obrazovanje.
„Izgubite ljekara kojeg ne možete zamijeniti narednih šest ili sedam godina“, upozorila je Berberovićeva.
Zdravstveni sistem u oba entiteta suočava se sa istim problemom – kako zadržati postojeće ljekare i privući nove. Dok ustanove pokušavaju da popune praznine preraspodjelom zaposlenih i dodatnim angažmanima, pacijenti već osjećaju posljedice kroz veće opterećenje ambulanti i duža čekanja na preglede
Privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Banja Luka zbog godišnjih odmora, odlazaka ljekara u penziju i upućivanja na specijalizacije, ponovo je otvorila pitanje hroničnog nedostatka doktora porodične medicine u Republici Srpskoj, na koji zdravstvene ustanove i struka upozoravaju godinama.
Dom zdravlja Banja Luka saopćio je da će izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti trajati najkasnije do 1. septembra, naglašavajući da dostupnost zdravstvene zaštite građanima neće biti ugrožena.
Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banja Luka Anastasija Stokanović navela je da je tokom ljetnih mjeseci, zbog korištenja godišnjih odmora, odlazaka doktora u penziju i upućivanja na specijalizacije, nemoguće održati dosadašnji obim rada.
‘Ove organizacione mjere imaju za cilj da raspoloživi doktori budu ravnomjerno raspoređeni u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju gradska, prigradska i seoska područja, kako bi se očuvao kontinuitet zdravstvene zaštite’, navela je Stokanović.
Istakla je da doktori porodične medicine rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz veliki broj pacijenata, obimnu administraciju i otežan rad u elektronskom zdravstvenom sistemu.
Pacijentima je preporučeno da prije dolaska u ambulantu kontaktiraju timsku medicinsku sestru, koja će ih informisati o radnom vremenu njihove ili zamjenske ambulante, dok će rasporedi rada biti dostupni i na ulazima u ambulante te na internet stranici Doma zdravlja.
Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić kaže da mladi doktori češće biraju kliničke specijalizacije.
‘Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi ljekari radije biraju, dok su manje zainteresovani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevaziđe, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju’, poručuje Škrbić.
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić za Fenu upozorava da se s istim problemima već suočavaju i druge lokalne zajednice.
‘Koliko znam, i u Trebinju jedna ambulanta porodične medicine trenutno uopšte ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente. To pokazuje da ovo nije problem samo Banje Luke’, rekao je Mišić.
On smatra da mladi ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu prije svega zbog slabijeg materijalnog položaja u odnosu na bolničke specijaliste.
‘Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 KM veću početnu platu od doktora porodične medicine, pa je sasvim razumljivo zašto mladi biraju druge specijalizacije’, rekao je Mišić.
Ocijenio je da bi država trebalo da učini porodičnu i urgentnu medicinu atraktivnijim kroz veće plate ili druge pogodnosti, podsjećajući da su pojedine evropske zemlje, poput Rumunije, uspjele vratiti dio ljekara koji su radili u inostranstvu.
Mišić upozorava da zdravstveni sistem nema dugoročnu kadrovsku strategiju, zbog čega nije moguće precizno planirati potrebe za ljekarima.
‘Nama nije potrebna samo reforma zdravstva, nego nova zdravstvena politika. Porodični ljekar može riješiti oko 80 odsto zdravstvenih problema, ali danas nema dovoljno vremena za prevenciju jer je preopterećen velikim brojem pacijenata i administracijom’, rekao je Mišić.
Tako, kako kaže, porodični ljekar bi, po normativima, trebalo da u smjeni ima do 25 pacijenata od kojih bi petoro dolazilo samo na preventivne preglede i konsultacije.
‘Međutim, naši ljekari porodične medicine u smjeni imaju i po 80 pacijenata i nemaju vremena da se posvete. Zato pacijenti porodične ambulante doživljavaju kao mjesto gdje samo idu po uputnicu za specijalistu’, objašnjava Mišić.
Prema njegovim riječima, ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu znači ulaganje u zdravlje stanovništva, ali i u ekonomiju, jer kvalitetna prevencija smanjuje broj bolovanja i potrebu za skupljim bolničkim liječenjem.
Ocijenio je da je neophodno sistemski jačati porodičnu medicinu kako bi se spriječio dalji odlazak ljekara i osigurao kvalitet zdravstvene zaštite građana u narednim godinama.
