„Istorijski projekat“, kako ga vole zvati, sve više liči na istorijsku prevaru, tvrde upućeni, kojom se izvlače milioni maraka iz elektroenergetskog sektora. Ovakve tvrdnje zasnovane su na stalnom rastu cijene realizacije projekta koja je od početnih 382, dosegla cifru od 661 milion konvertibilnih maraka. U prilog ovome svakako idu i sumnjive javne nabavke kojima se poslovi dodjeljuju favorizovanim firmama. Sama procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju hidroelektrane i završne radove, stigla je i do Suda BiH, a čitav proces obilježen je mutnim i netransparentnim radnjama.
Ovih dana je probijen još jedan rok za završetak ovog projekta, za koji stručna javnost sve češće postavlja pitanje koliko će nakon svega biti opravdan.
U međuvremenu, preko dvije trećine vlasnika zemljišta eksproprisanog za potrebe ovog projekta gubi strpljenje u očekivanju da im uzeta imovina bude plaćena.
Novca za njih nema, ali ga zato ima za rasipanje na sve strane.
Za Riplija je to što hidroelektrana koja još nije ni sagrađena, već godinama plaća reklamu u medijima i na sportskim događajima.
Stari i novi rokovi i novi krediti
Iz vještačke akumulacije Nevesinje, kako je predviđeno projektom, voda će 12,5 kilometara dugim tunelom biti preusmjerena na turbine HE „Dabar“, na rubu Dabarskog polja.
Početak radova na izgradnji ovog tunela ozvaničen je 1.9.2016. godine.
Svečanosti je prisustvovao i vrh vlasti RS na čelu sa Miloradom Dodikom.
Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić tim povodom je izjavio da će kompletan projekat HE „Dabar“ koštati 382 miliona maraka.
Milorad Dodik je obećao nova radna mjesta i najavio završetak radova za četiri i po godine. Za izvođača radova na tunelu, čija je vrijednost 112 miliona maraka, na tenderu je izabran poznati favorit svih građevinskih tendera u RS – Integral inženjering iz Laktaša.
Svečani početak radova „slučajno“ se poklopio s predizbornom kampanjom za lokalne izbore pa se, kako je to i red, dobro jelo i pilo.
Ručak je koštao „tričavih“ 6 000 maraka. Ugovor za ove ugostiteljske usluge s restoranom „Bukvica“ iz Nevesinja, potpisan je 19 dana poslije, 20.9.2016. godine.
U slavskoj atmosferi niko se više nije sjećao da je HE „Dabar“ s proizvodnjom struje trebalo da počne baš te 2016. godine. Tako je najavljeno, kada je u aprilu 2011. godine, a nije bio prvi april, u Trebinju osnovano preduzeće HE „Dabar“.
Četiri i po godine od početka radova ni tunel još nije završen. Do proboja je preostalo još oko 1,5 kilometar, a ovih dana, bar tako je najavljeno, počinje postavljanje unutrašnje obloge tunela.
Dakle, od završetka HE „Dabar“ u roku koji su Đokić i Dodik najavili, nema ništa, osim gotovo udvostručene cijene projekta i novih rokova. Biće i novih zaduženja, jer sredstva za završetak projekta će, kažu, biti obezbijeđena kreditom od kineske Eksim-banke.
Ni struje ni odgovora
Na pitanja koja smo uputili dva puta (28.10.2020. i 08.02.2021.), pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, rukovodstvu HE „Dabar“, odgovore u propisanom roku nismo dobili.
Direktor ove neizgrađene elektrane Slaviša Stajić nedavno je medijima pokušao obrazložiti razloge zbog kojih je cijena projekta udvostručena.
On je istakao da je prethodna investiciona odluka donesena prema glavnom projektu HE „Dabar“ iz 2015. i iznosila je 488 000 000 KM, a što je predstavljalo projektantsku vrijednost u vrijeme projektovanja. Ova odluka, kaže, nije obuhvatala izgradnju objekata smještenih nizvodno od HE „Dabar.“
Osim što je nepoznanica kada je i kako cijena s 382 miliona o kojoj je 1.9.2016. govorio ministar Đokić porasla na 488 miliona konvertibilnih maraka, povećanje cijene nije obrazloženo.
Po svemu sudeći, a to se iz Stajićeve izjave da zaključiti, vrli projektanti HE „Dabar“, nisu imali na umu da bi voda koja padne na turbine elektrane trebalo nekuda i da otiče, pa su se kanala kroz Dabarsko polje „sjetili“ u godini u kojoj je ova elektrana po ranijim najavama uveliko trebalo da proizvodi struju!?
Veliki stručnjaci na ovom projektu su pogrešno procijenili i iznos koji treba isplatiti vlasnicima hercegovačkih sela za zemlju na kojoj se ovaj projekat realizuje. Prema riječima direktora HE „Dabar“, promašili su za „samo“ 20 miliona maraka. Kako će ta sredstva biti obezbijeđena, ostaje nepoznanica, s obzirom da je prošle godine isplaćeno svega 4 miliona maraka.
Kako stvari stoje, ovim tempom na vidiku su samo novi i novi rokovi za okončanje radova na HE „Dabar“.
Ne živi se od struje nego od reklama
Stajić je treći po redu direktor elektrane koja ne proizvodi ništa osim stalnog rasta cijene izgradnje i novih rokova. Na tu funkciju je imenovan prošle jeseni, pa možda još nije upućen u genijalno rukovođenje svojih prethodnika.
Ali ono što se mora primijetiti, oni su za razliku od njega imali više razumijevanja za medije ili tačnije za marketing u medijima.
Pitanje, zašto bi se javno preduzeće iz sektora koji ima potpuni monopol u oblasti kojom se bavi uopšte reklamiralo, ovdje je odavno deplasirano. Vrhunac je ipak da se reklamira preduzeće koje nije počelo, a niti se zna kada će početi da radi svoj posao – da proizvodi struju.
Marketinški stručnjaci HE „Dabar“, očito imaju svoje razloge, pogotovo kada je u pitanju Herceg – televizija iz Trebinja.
Za usluge reklamiranja, HE „Dabar“ je s Herceg-televizijom iz Trebinja 30.8.2018. sklopila ugovor u iznosu od 5 900 konvertibilnih maraka.
To je prava sitnica u odnosu na iznose koje za reklamu ovoj medijskoj kući izdvajaju Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) koje su i osnivač HE „Dabar“.
Samo u prošloj godini HET je za „usluge reklamiranja i propagande“, s Herceg- televizijom sklopio okvirni sporazum u vrijednosti od 34 996 maraka. Ugovor je potpisan 14.4. 2020. godine.
S istom televizijom HET je ugovorio posao „reklamiranja“ i prethodne godine, 12.6.2019. i to u iznosu od 19 500 maraka.
Za reklamiranja na ovoj televiziji, plaćala je i Elektroprivreda RS, pa je tako 20.3.2020. godine, sklopljen Okvirni sporazum u iznosu od 30 000 KM, a prethodne, 2019. godine, u iznosu od 15 000 maraka.
U čemu je tajna „marketinških magova“ iz elektroenergetskog sektora na osnovu koje znaju gdje platiti reklamu?
Foto:Reklame i propaganda na Herceg TV
Vlasnik Herceg-televizije je firma „Hercsoft“, čiji je osnivač Vladan Mastilović, brat funkcionera SNSD-a u Trebinju, Milutina Mastilovića.
Vladan Mastilović se u svijet biznisa upustio u jesen 2017. godine kada je osnovao „Hercsoft“. Samo dva mjeseca od osnivanja posao je tako dobro krenuo da je za Herceg-televiziju inkasirao 448 000 maraka.
Vladanov brat Milutin Mastilović nedavno je postavljen za direktora Solarne elektrane „Trebinje 1“, koju gradi Elektroprivreda RS.
Mediji su u više navrata pisali da je pravi mentor braće Mastilović direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović i da je u tome tajna njihovog „poslovnog“ uspjeha. Oni nikada nisu demantovali ove tvrdnje.
Nema sumnje da će marketinški stručnjaci i novoosnovane solarne elektrane znati dobro odabrati kojoj lokalnoj televiziji u Trebinju platiti reklamu.
Višegodišnje iskustvo HE „Dabar“ svakako im može služiti kao primjer.
Ne treba zaboraviti ni štampane medije, a ni sportske manifestacije, posebno one lokalnog karaktera.
Za „usluge reklamiranja i objavljivanja štampanih tekstova“ HE „Dabar“ je s banjalučkim Nezavisnim novinama 1.4.2019. potpisala ugovor u iznosu od 6 000 maraka. Ugovor je sklopljen na osnovu postupka „direktnog sporazuma“.
Za usluge reklamiranja, prethodne godine, ugovor u vrijednosti od 5 900 maraka potpisan je i s Herceg-televizijom.
Za usluge „neposrednog marketinga“, Hidroelektrana „Dabar“ je s Alternativnom televizijom potpisala 19.8.2015. ugovor vrijedan 5 250 maraka.
Nešto manji iznos, tačnije 5 700 maraka, 2016. godine HE „Dabar“ je izdvojila i za list Novi pečat, poznat po tome što je svakoga ko bi se usudio kritikovati politiku aktuelne vlasti u RS, „čašćavao“ epitetima koji bi se smatrali neprimjerenim i u posljednjoj seoskoj birtiji.
Logično, ugovor s Novim pečatom je sklopljen 19.9.2016. godine u jeku kampanje pred lokalne izbore u Bosni i Hercegovini.
S Udruženjem veterana FK „Leotar“ Hidroelektrana „Dabar“ je 4.11.2019. sklopila ugovor u vrijednosti od 6 000 maraka za uslugu „postavljanje reklame“ ovog preduzeća na svim utakmicama tog trebinjskog kluba.
Za istu uslugu je te sportske jeseni, tačnije 26.9.2019, HE „Dabar“, sklopila ugovor, takođe u iznosu od 6 000 maraka, ali ovaj put sa Sportskim društvom „Leotar“ iz Trebinja.
HE „Dabar“ se 2019. godine reklamirala i na utakmicama rukometnog kluba „Leotar“, s kojim je 1. aprila iste godine potpisan ugovor od 5 998 maraka.
HE „Dabar se reklamirala i na „Prvom bilećkom plivačkom maratonu“ i za to je izdvojeno 3 000 maraka.
Veliki broj ugovora o reklamiranju sklopljen je metodom direktnog sporazuma, najslabijom tačkom zakona o javnim nabavkama koja omogućuje da ugovorni organ usluge plaća svojim favoritima. To se ne može reći npr. za odabir najpovoljnijeg ponuđača za održavanje pristupnih puteva HE „Dabar“. Međutim, interesantno je da i ovaj posao uvijek dobija ista firma.
Putevi i tenderi
Za potrebe buduće HE „Dabar“, izgrađano je oko 25 kilometara pristupnih puteva. Posao održavanja tih puteva nije nimalo jeftin, pa je HE „Dabar“ u te svrhe samo od 2017. godine izdvojila 302 365 maraka.
Izbor najpovoljnijeg ponuđača za ovaj posao u tom periodu vršen je metodom konkurentskog zahtjeva, ali kako stvari stoje, firma Euro-trans iz Nevesinja u ovom poslu nema konkurenta. Zato joj je valjda u navedenom periodu čak četiri puta dodijeljen ovaj posao. To i ne treba da čudi s obzirom da je riječ o firmi čiji je osnivač supruga Žarka Lakete, bivšeg načelnika Policijske uprave Trebinje, nesuđenog direktora SIPA-e i aktuelnog savjetnika Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Nekada istaknuti kadar SDS-a (u vrijeme dok je ova stranka bila na vlasti), Laketa je jedna od glavnih uzdanica vladajućeg SNSD-a u Hercegovini u bliskim političkim i poslovnim vezama s direktorom Elektroprivede Lukom Petrovićem i narodnim poslanikom Ilijom Tamindžijom.
Euro-trans
Javna je tajna da je upravo zahvaljući ovakvim političko-poslovnim vezama, Euro-trans favorit javnih nabavki preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS. Tako je i HE „Dabar“ s ovom firmom 5.2.2018. sklopila ugovor vrijedan 78 285 maraka, a 21.12. iste godine za isti posao ugovor od 74 175 maraka. U decembru naredne 2019. godine Euro-trans je takođe dobio posao održavanja puteva za potrebe HE „Dabar“ u vrijednosti od 75 000 maraka, dok je na kraju prošle godine za ovaj posao s istom firmom sklopljen ugovor u iznosu od 74 905 KM.
Interesantno je da je vrijednost ugovora po pravilu neznatno manja od procijenjene vrijednosti posla. U posljednjem slučaju za samo 95 maraka. Niko ne tvrdi da se radi o mogućem dogovoru ponuđača i ugovornog organa. Ponekad se i čuda dešavaju, a ako ne u energetskom sektoru RS i HE „Dabar“, gdje bi drugo!?
(Impuls)
