Saturday, December 28, 2024
2.7 C
Banja Luka
spot_img

Gdje idu milioni od Elektroprivrede BiH predviđeni za poribljavanje Neretve?

Tendere EP svake godine obara firma Riba Neretva, čiji je direktor osuđen, a nakon toga se sklapa sporazum sa udruženjem građana iz Konjica. Zašto ćuti inspekcija?
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine na stranici portala javnih nabavki objavila je 7. januara informaciju o poništenju tendera za nabavku autohtonih vrsta riblje mlađi/ribe-mekousna pastrmka za potrebe Podružnice HE na Neretvi, Jablanica, teškog 770.000 KM (bez PDV-a).

Ovo je samo jedan u nizu tendera raspisanih za istu nabavku koji je u proteklih nekoliko godina oboren. Isto se desilo i u 2020., te u 2019. godini ali i u prethodnim godinama.

Obrazloženje za poništenje tendera je identično i glasi: Dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke.

Na primjer, 13. februara 2020. u informaciji o poništenju tendera raspisanog po istom osnovu teškog 600.000 KM stoji isto obrazloženje.

Iza priče o obaranju tendera, kako je za Fokus.ba ispričalo više sagovornika uključenih u ovaj proces, a o čemu svjedoči i dokumentacija, krije se mnoštvo indicija koje upućuje na to da od novca za poribljavanje Neretve profitiraju interesne grupe potpomognute politikom.

Elektroprivreda BiH svake godine, naime, izdvaja više stotina hiljada KM na ime nadoknade štete koju su uzrokovale hidrocentrale na Neretvi, a sredstva se usmjeravaju na očuvanje i jačanje ribljeg fonda.

Većinski vlasnik firme "Riba Neretve" je Agi d.o.o. Konjic čiji je direktor Alija Nezirević

Većinski vlasnik firme “Riba Neretva” je Agi d.o.o. Konjic čiji je direktor Alija Nezirević

No, u proteklom periodu se kao subjekt koji obara tendere javlja firma “Riba Neretva” iz Konjica čiji je direktor Safet Nezirević. Većinski vlasnik ove firme je Agi d.o.o. Konjic čiji je direktor Alija Nezirević, a koji je predsjednik Nadzornog odbora “Ribe Neretve”. Preciznije, tenderi se obaraju putem žalbi firme “Riba Neretva” koje u konačnici usvaja Ured za razmatranje žalbi BiH – filijala Mostar.

Istovremeno, Elektroprivreda BiH je Udruženju građana „Organizacija sportskih ribolovaca“ Konjic nedavno isplatila 390.000 KM na osnovu sporazuma zbog nemogućnosti nabavke riblje mlađi.

Dakle, s jedne strane imamo činjenicu da se na osnovu žalbi firme „Riba Neretva“ redovno obaraju tenderi o poribljavanju Neretve zbog čega Elektroprivreda BiH ne može izvršiti zakonsku obavezu i isplatiti milionske iznose za poribljavanje Neretve, a s druge strane imamo činjenicu upravo da zbog toga tu istu elektroprivredu tuži Udruženje građana „Organizacija sportskih ribolovaca“ Konjic, a potom na osnovu sporazuma, a ne sudske presude dobija novac.

Na ovom mjestu postavlja se pitanje da li se radi o izbjegavanju provođenja zakona o javnim nabavkama, te kako je moguće da se tako lako obaraju tenderi Elektroprivrede BiH.

No, prije svega treba rasvijetliti poveznicu između firme „Riba Neretva“ i navedenog udruženja? Naime, član Upravnog odbora Organizacije sportskih ribolovaca Konjic je Safet Nezirević. On je istovremeno i direktor firme “Riba Neretva”, odakle udruženje i dobija ribu za poribljavanje.

Takođe, prema podacima iz izvještaja revizorske kuće “Revizija Auditing” Mostar o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2019. godinu, “Riba Neretva” u toj godini imala je potraživanja od Organizacija sportskih ribolovaca Konjic u iznosu od 9.920 KM. Također, kako stoji u izvještaju o reviziji, Riba Neretva imala je i pozajmicu prema Organizaciji sportskih ribolovaca Konjic u iznosu od 23.000 KM.

Izvještaj revizorske kuće “Revizija Auditing” Mostar o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2019. godinu

Izvještaj revizorske kuće “Revizija Auditing” Mostar o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2019. godinu

Na ovom mjestu treba naglasiti da je, kada je riječ o poribljavanju, tražena mlađ autohtonih vrsta, ribe glavatice, te mekousne i potočne pastrmke. “Riba Neretva”, dakle, obara tendere za poribljavanje rijeke iako drugi subjekti, koji se također prijavljuju na tendere ispunjavaju uslove kao proizvođači, a to su npr. Centar za ribarstvo Neretva d.o.o. Konjic te ribogojilište „Laks“ Mostar.

Sejad Mustafić, koji je nedavno dao neopozivu ostavku na funkciju direktora Centra za ribarstvo Neretva d.o.o. Konjic kaže za Fokus.ba da su učestvovali na svim tenderima.

– Čak smo dobijali odluke kao najpovoljniji ponuđač. Svi ti tenderi su poništavani. Mi imamo genetski materijal ali Elektroprivreda se bavi nekim drugim stvarima. EP je po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu dužna da poribljava. Međutim oni su sada dali Udruženju sportskih ribolovaca Konjic 390.000 KM sporazumno za zadnje tri godine poribljavanja. Međutim taj vlasnik Riba Neretva vodi to udruženje. Pare su uglavnom otišle. Sada su ponovo otišli na obaranje tog tendera, međutim, 390.000 KM je da se oni ućute u vezi sa cijelim problemom oko poribljavanja – kaže Mustafić.

Ističe da je Elektroprivreda BiH trebala preko dva miliona KM dati za tri godine.

– Jer ovi su ih prvo bili tužili, pa su onda povukli tužbe radi ovih sredstava. Dakle sve su privatni interesi. Neretva je bez ribe. Mi imamo glavaticu za poribljavanje koju nije niko proizveo. Ja sam toliko ogorčen da sam evo dao i neopozivu ostavku na mjesto direktora jer ne mogu više ovo – kazao nam je Mustafić.

Da su u cijeloj priči aršini itekako dvostruki i očigledni govori za Fokus.ba Admir Šehić, sekretar Udruženja USR Glavatica Jablanica. I ovo udruženje po istom osnovu je tužilo Elektroprivredu BiH, ali je za razliku od Udruženja građana „Organizacija sportskih ribolovaca“ Konjic dobilo presudu, no ni marke nije naplatilo utuženi iznos.

– Mi imamo prvostepenu sudsku presudu za 2011. godinu, za drugostepenu čekamo već pet godina. Imamo takođe u 2019. presudu u našu korist za neporibiljavanje u 2016. i 2017. godini. To je iznos od 220.000 KM plus sudski troškovi. Za 2018. godinu takođe smo dobili prvostepenu presudu gdje su dužni isplatiti 200.000 KM za količinu ribe za koje nije izvršeno poribljavanje. Oni jednostavno idu ovim putem. Pokušavamo stupiti u kontakt gdje tražimo sastanke u cilju pronalaženja rješenja. Ono je vrlo jednostavno, a to je čak obrazloženo u jednoj presudi. Dakle, oni idu na to da naprave tender koji će pasti ili je toliko detaljan da ribogojilišta koja uzgajaju ribu ne mogu na njih da se odazovu. Tender padne i za njih je to opravdanje, Ali sud je to precizno obrazložio: u slučaju da niste u mogućnosti nabaviti ribu preko tendera bili ste obavezni da sredstva date upravniku ribljim fondom. Dakle rješenja postoje – kazao je Šehić.

Udruženja USR Glavatica Jablanica tužilo Elektroprivredu BiH i dobilo presudu, no nije naplatilo utuženi iznos

Udruženja USR Glavatica Jablanica tužilo Elektroprivredu BiH i dobilo presudu, no nije naplatilo utuženi iznos

Iz Elektroprivrede BiH su u odgovoru za Fokus.ba naveli da su pokrenuli proces pregovora i izrade sporazuma za izmirenje zaostalih obaveza poribljavanja sa korisnicima ribolovnih prava.

Potvrdili su i da su upravo takav jedan sporazum zaključili sa Udruženjem građana „Organizacija sportskih ribolovaca Konjic te već uplatili sredstva za nezavršene obaveze iz ranijeg perioda a sve „s ciljem povlačenja tužbi ribarskih udruženja i izbjegavanja dugotrajnih sudskih sporova i dodatnih troškova“.

Elektroprivreda BiH

Elektroprivreda BiH

– Iznos sredstava na koji je zaključen sporazum odnosi se na više godina tokom kojih se obaveza nije mogla djelimično ili u cijelosti realizovati, a isti nismo u mogućnosti dostaviti s obzirom na to da Udruženje građana “Organizacija sportskih ribolovaca Konjic” kao druga ugovorna strana, nije saglasno da se navedeni podatak saopšti – kazali su u EP BiH dodajući da trenutno vode pregovore i sa ostalim korisnicima ribolovnih prava na rijeci Neretvi o izmirenju preostalih neizvršenih obaveza poribljavanja.

Istakli su da je Udruženje građana „Organizacija sportskih ribolovaca Konjic“ upisano u registar kod Višeg suda u Mostaru čijim je Statutom, između ostalog, propisano i obavljanje djelatnosti u vezi sa zaštitom i unaprijeđenjem ribarskog fonda u skladu sa ribarskom osnovom i Programom revitalizacije ribarskog fonda, te je sa nadležnim ministarstvom zaključila ugovor o ustupanju ribolovnog područja-ribolovne zone Konjic na području Hercegovačko neretvanskog kantona.

– Ribarska udruženja su dužna prilikom obavljanja poribljavanja ribolovnih područja pozvati nadležnu kantonalnu poljoprivrednu inspekciju, koja će izvršiti kontrolu poribljavanja i sačiniti odgovarajući zapisnik u skladu sa članom 51. Zakona o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH, te isti dostaviti JP Elektroprivreda BiH – istakli su za Fokus.ba iz Elektroprivrede BiH na čijem čelu je Admir Andelija.

No, da li je u ovom slučaju ribarsko udruženje kojem je Elektroprivreda BiH isplatila novac zaista i obavijestilo kantonalnu inspekciju da izvrši kontrolu poribljavanja i sačini odgovorajući zapisnik?
Lenka Herceg, glavna inspektorica Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK potvrdila je za Fokus.ba da kantonalna inspekcija nije prisustvovala poribljavanju 27. maja 2020. godine, kada je ono izvršeno.
Ona je još dodala da u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu FBiH federalni poljoprivredni inspektori provode kontrolu poslovnih knjiga, dokumenata i evidencije fizičkih i pravnih osoba.

Posebnu težinu ovoj priči, međutim, daje prvostepena presuda protiv Safeta Nezirevića iz 2017. godine. Nezirević je, prema presudi Opštinskog suda Konjic broj 56 0 K 059443, osuđen za krivotvorenje isprave. On je, prema presudi i priznao ovo krivično djelo te je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od pet mjeseci.

Prvostepena presuda protiv Safeta Nezirevića iz 2017. godine

Prvostepena presuda protiv Safeta Nezirevića iz 2017. godine

Nezirević je osuđen jer je krivotvorio stručni izvještaj Odjeljenja za akvakulturu Veterinarskog fakulteta u Sarajevu od 6. februara 2017. o zdravstvenom pregledu riba u ribogojilištu „Ljuta“ preduzeća „Riba Neretva“ čiji je direktor. Preinačio je Nezirević, piše u presudi, i stručni nalaz Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu.

O svemu ovome htjeli smo razgovarati i sa Safetom Nezirevićem. Prvi put kada smo ga kontaktirali kazao nam je da se nalazi u Austriji i da ne može razgovarati s obrazloženjem da bi ga taj razgovor skupo došao. Drugi put u razmaku od sedmicu kada smo ga kontaktirali Nezirević je rekao da se nalazi u Holandiji. Dao je isto obrazloženje zbog čega ne može odgovarati na naša pitanja.

– Skupo mi je davati izjave, nalazim se u romingu – izjavio je Nezirević.

S druge strane, „Riba Neretva“ je u više navrata kasnije prilikom žalbi na tendere iznosila tvrdnje da INGEB nije akreditovan te da ne može davati certifikate o porijeklu i genetičkoj autohtonosti kojom dokazuju autentičnosti riblje mlađi dok je Ured za razmatranje žalbi ovakve tvrdnje redovno prihvatao zbog čega je dolazilo do poništenja tendera.

Paradoks u svemu ovom jeste činjenica što je Riba Neretva naprimjer 2017. godine na tenderu dostavljala potvrde upravo INGEB-a, ali tek nakon što je Sud utvrdio da su falsifikovali nalaze, krenulo se u osporavanje sertifikata INGEB-a koji su izdavani drugim ponuđačima na tenderima.

Iz INGEB-a su u izjavi za Fokus.ba naveli da su sva pitanja vezana za slatkovodno ribarstvo u FBiH regulisana Zakonom o slatkovodnom ribarstvu FBiH. Prema članu 48. stav 1 navedenog Zakona, kako ističu, „Poslove u području slatkovodnog ribarstva obavljaju pravne osobe koje su registrirane za stručna i znanstvena istraživanja iz područja slatkovodnog ribarstva ili ekologije kopnenih voda.“. Dalje pojašnjavaju, da prema stavu 2 istog člana „Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obavljaju sljedeće poslove: (…) tačka 10. izdaju certifikate o podrijetlu i genetičkoj autohtonosti; (…)“.

– INGEB je registrovan je za djelatnosti „Istraživanje i eksperimentalni razvoj u biotehnologiji“ (šifra djelatnosti 72.11) te „Istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim naukama“ (šifra djelatnosti 73.101). INGEB je jedina javna institucija koja u okviru vlastitih kapaciteta posjeduje kompletne ljudske i infrastrukturne resurse potrebne za izvođenje adekvatnih analiza u segmentu naučno-istraživačkih analiza u oblasti slatkovodnog ribarstva i akvakulture. Od 2000. godine, stručni kadar INGEB-a kontinuirano radi na uvođenju, standardizaciji i rutinskoj primjeni opšteprihvaćenih i naučno validnih molekularno-genetičkih metoda i markera u procesu detekcije autohtonosti i analizi genetičkog diverziteta divljih i uzgojnih populacija salmonidnih i ciprinidnih ribljih vrsta. Rezultati gotovo dvije decenije dugih molekularno-genetičkih istraživanja bh. ihtiofaune pohranjeni su u bazi podataka koja je jedan od preduslova za naučno utemeljenu procjenu porijekla, autohtonosti i genetičke raznolikosti ribljih populacija. Kompetencije stručnog kadra potvrđene su i evaluirane kroz objavljene naučne i stručne radove, uspješno realizovane naučno-istraživačke projekte finansirane od strane vladinih institucija u FBiH i Kantonu Sarajevo te molekularno-genetičke podatke pohranjene u svjetske molekularne baze podataka (GenBank, BOLD) dostupne široj javnosti. Temeljem svog iskustva i stručnosti, INGEB je trenutno učesnik i četvorogodišnjeg panevropskog COST projekta, finansiranog od strane Evropske unije, čiji je cilj razvoj novih genetičkih metoda za potrebe procjene stanja i biomonitoring vodenih ekosistema – kazali su nam u INGEB-u.

Dalje ističu kako se vodeći se npr. članom 9. Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNK stav 2 „Rješenje o ovlaštenju institucije za obavljanje poslova u području slatkovodnog ribarstva izdaje Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH zatim stav 3 „Institucije iz stavka (1) i (2) ovog članka obavljaju sljedeće poslove: (…) tačka 10. Obavljaju istraživanja uzgoja autohtonih i alohtonih vrsta riba i drugih vodenih organizama“, te stav 4 „Certifikat o podrijetlu i genetičkoj autohtonosti, kao i certifikat o kvaliteti ribe izdaju specijalizirane institucije u suradnji sa institucijama iz stavka (1) ovog članka.“, INGEB u nekoliko navrata tokom posljednjih godina obraćao Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH s molbom za izdavanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova analize genetičkog diverziteta uzgojnih salmonidnih populacija. Uz molbu poslan je i dokaz o infrastrukturnim i stručnim kapacitetima.

– U odgovoru Ministarstva koji smo dobili stoji da „nisu u mogućnosti izdati nam traženo ovlaštenje za stručne, analitičke i druge poslove u oblasti slatkovodnog ribarstva jer izdavanje istog nije regulisano postojećim važećim zakonom. Izdavanje ovlaštenja će biti regulisano novim zakonom, koji je u proceduri izrade.“No, kako je vidljivo, pravna procedura u vezi s ovom problematikom ne obrađuje, ne podrazumjeva niti zahtjeva akreditaciju i sertifikaciju navedenih analitičkih metoda, niti je takvu akreditaciju uopšte moguće napraviti u našoj zemlji – ističu iz INGEB-a.

Navode kako prema članu 48. Zakona o slatkovodnom ribarstvu stav 3 „Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužna su o obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, a vezano za ribarstvo, najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj Federalnom ministarstvu“ što INGEB uredno izvršava svake godine slanjem izvještaja o svim izvršenim analizama genetičkog diverziteta uzgojnih salmonidnih populacija u kalendarskoj godini.

– Ukoliko se radi o analizi za potrebe prijavljivanja na tender Elektroprivrede BiH za poribljavanje bh. rijeka, obavještavamo Elektroprivredu o zaprimljenom zahtjevu, datumu planiranog izlaska na teren, uz molbu da na zakazani datum obezbijede prisustvo ovlaštenog predstavnika. Uzorkovanje vrše ovlašteni zaposlenici Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), svojeručno, uz prisustvo vlasnika ribogojilišta. Zvanična informacija o proceduri prilikom analize genetičkog diverziteta uzgojnih salmonidnih populacija uredno je dostavljena i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH 10.9.2018. godine – istaknuli su iz INGEB-a.

Inače, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvo ranije je u više navrata demonstriralo da jednostavno ignorira INGEB, ne samo u procesu poribljavanja ribe uprkos gore spomenutim referencima i kompetencijama. Na ovom mjestu treba postaviti i pitanje zašto ne reagira federalna inspekcija zbog evidentnih sumnji u kršenje zakona.

(Fokus.ba)

Popularne vijesti