Iza šumokradica ostala golet
Selo Lukovice u opštini Gacko je smješteno na obroncima Bjelasnice. Mještanima ovog, ali i nekoliko susjednih sela je, stoga, ogrijev nadohvat ruke. Mada je šuma državna, šumari su znali da progledaju kroz prste.
“Da su brali drva samo za sebe, mogli su, da ih niko i ne dira, sto godina da se griju. Ali, situacija je izmakla kontroli kada je jedna grupa počela praktično organizovano da sječe i prodaje drva. Godinama je trajala, mogu slobodno da kažem, gola sječa, a da adekvatne reakcije nadležnih nije bilo”, priča je sagovornika koji se nisu osjećali bezbjedno da imenom i prezimenom stanu iza svojih reči.
To i ne čudi jer se pomenuta grupa šumokradica toliko osilila da je u nekoliko navrata novopostavljeni šumar policiji prijavljivao prijetnje.
Kakva je situacija na ovom području pokušali smo da se raspitamo u Šumskoj upravi u Gacku, u ispostavi Šumskog gazdinstva “Botin” Nevesinje. Oni su, naime, odgovorni za gazdovanje Bjelasnicom. Uputili su nas da odgovore potražimo u centrali – JP Šume RS koji su ovlašćeni da daju informacije. U kratkom dopisu iz ovog preduzeća su rekli da se radi o niževrijednoj šumi kao i da je u sezoni nabavke ogrijeva pojačan nadzor na ovom području.
“Evidentirana je bespravna sječa u izdanačkim šumama, odnosno bespravna sječa niževrijednih drvnih sortimenata (ogrijevno drvo). U ljetnjim mjesecima, odnosno, sezoni snabdijevanja ogrevnog drveta, intenzivirane su bespravne sječe. Iz tog razloga pojačan je nadzor od strane čuvarske službe na tom lokalitetu, kao i na lokalnim putevima koji bi mogli da se koriste za prevoz bespravno posječenih sortimenata”, stoji u odgovoru koji nam je dostavljen iz JP Šume RS.
Imajući na umu dubiozu od preko 40 miliona maraka u kojoj su trenutno Šume Srpske, šteta u Bjelasnici jeste napravljena u izdanačkoj šumi na, kako kažu, “niževrijednim drvnim sortimentima”. Ali, ako uzmemo da je samo u ovoj godini, od aprila do oktobra, na pomenutoj lokaciji posječeno preko 400 kubika ogrijevnog drveta, što je na tržištu preko 20 hiljada maraka, šteta nanesena preduzeću je za posljenjih pet godina, koliko se procjenjuje da intenzivno traje krađa šume, prelazi sto hiljada.
Nered koji su ostavili iza sebe ugražava i biljni i životinjski svijet
Ipak, to je sitnica u odnosu na stvarnu štetu koja je načinjena na ovom području.
Šumokradice su, kažu naši izvori, izvlačili samo najkvalitetnija stabla. Iza sebe su ostavili jedan potpuni šumski nered, kubike druge klase i granje, ukratko, na stotine kubika drveta koje sada truli i tako predstavlja potencijalnu opasnost za razvoj šumskih bolesti.
Nemjerljiva je šteta nanesena i životinskom svijetu jer je divljač onemogućena da se kreće svojim staništem.
Ali je zato kretanje šumokradica bilo nesmetano. Upućeni tvrde da je većina tog drveta prošla kroz Gacko i, dalje, magistralom prema Bileći. Policija je, pritom, rijetko zaustavljala da provjeri porijeklo sortimenata i prateću dokumentacju.
Iz PU Trebinje smo dobili odgovor da su tokom ove godine evidentirali tri krađe ogrijevnog drveta i oduzeli nešto više od 30 kubika.
“Takođe, evidentiran je jedan slučaj transporta ogrijevnog drveta u količini manjoj od 5m3 , što su riješili radnici Šumskog gazdinstva Botin pokretanjem prekršajnog naloga”, stoji u odgovoru iz PU Trebinje.
Dodaju da je u proteklih 1o mjeseci evidentirano 6 lica kao počinilaca ovog krivičnog djela za koje je zaprijećena novčana ili kazna zatvora od tri do u najgorem slučaju, 10 godina.
Za sve će biti krivi samo šumari
Nezamijeranje je možda osnovni razlog zašto nadležni nisu čuvali šumu, što je posao za koji su zaduženi i plaćeni.
“Nekoliko mještana Lukovica, uglavnom su sve rođaci, godinama su krali šumu bez ikakvih sankcija. Sirovi i skloni konfliktima, sa njima je teško razgovarati argumentima. Zato su se svi povlačili i izbjegavali konfrontaciju sa njima. Mada je državna, oni šumu posmatraju kao svoje vlasništvo, a ovdje niko ne želi da se zamjera, najlakše je ignorisati i ćutati o svemu”, objašnjava nam jedan sagovornik svoja iskustva.
Smatra da je šumar tu nemoćan jer izostaje adekvatna reakcija nadležnih.
Kako bi riješili problem, promijenili su šumara – Šumska uprava Gacko
Iz JP Šume RS ističu da o preduzetim aktivnostima i mjerama postoje zapisnici komisija koje ”su izvršile uvid u stanje na terenu, a u kojima su sadržani podaci o lokacijama gdje je evidentirana bespravna sječa, procjene veličine štete, vrstama drvnih sortimenata”.
U odgovoru za “Direkt” nisu naveli kolika je ta procijenjena ukupna šteta. Kontaktirali smo i republičkog inspektora za lovstvo i šumarstvo Zorana Okiljevića koji nam je potvrdio da je obišao teren, sačinio izvještaj i dostavio nadležnim službama. O svojim nalazima nije htio da govori za javnost istakavši da za to nema ovlašćenje.
Iz JP Šume Srpske su rekli da su podnijeli prijavu za “lice za koje je utvrđen identitet kao i za NN lica za koja šumar nije mogao da utvrdi identitet. Takođe, protiv čuvara šuma pokrenut je postupak za utvrđivanje odgovornosti, odnosno da li je bilo propusta u radu”, stoji u odgovoru. Dodaju da je na tom području raspoređen drugi šumar do okončanja postupka.
Iz Tužilaštva u Trebinju još nemamo potvrdu da je formiran predmet i podignuta optužnica iako smo pitanja poslali krajem decembra, ali će, nezvanično smo saznali, predmeta biti i da se pominje 1600 stabala koja su bespravno posječena.
Ukratko, za stotine kubika koji su bespravno posječeni proteklih pet ili više godina, za neprocijenjivu štetu načinjenu na ovom području, kako trenutno stvari stoje, disciplinski će odgovarati samo šumari. Uprkos tome što su za intenzivnu krađu znali svi – od mještana, zaposlenih u ŠG “Botin”, pa do policije.
S obzirom da se dubioza JP Šume RS mjeri desetinama miliona, šteta od stotinu ili više hiljada zaista i izgleda neznatno. Ali mnogo govori o tome kome smo povjerili nacionalno blago na čuvanje. Šuma u Bjelasnici je eklatantan primjer koji, nažalost, nije usamljen.
(Direkt)
