Iznenadni prijedlog iz Brisela da takozvani “kovid pasoši” treba da važe samo za one koji su primili vakcine koje je odobrila Evropska agencija za lekove (EMA), uzbunio je međunarodnu scenu, jer se pokrenulo pitanje kako će ljudi koji su vakcinisani ruskom ili kineskom vakcinom putovati u zemlje Evropske unije. Ništa manje uzbune nije unijela ni najava kineskih vlasti o viznim olakšicama za strance u Hong Kongu.
Za razliku od “Fajzer-Bajonteka”, “AstraZeneke”, “Moderne” i “Džonsona & Džonsona”, ruske i kineske vakcine još nemaju odobrenje evropskih regulatora. Iako se čak šest država članica EU “odmetnulo” i nabavilo – ili najavilo nabavku – “Sputnjika V” i “Sinovaka”, neizvjesno je kako će novi prijedlog proći na nivou bloka.
Među “pobunjenim” državama, koje su krenule da se same snalaze suočene sa sporim procesom na nivou Unije, ali i raznim navodima vezanim za određene vakcine i njihove nus-pojave, uglavnom su nama geografski bliske zemlje – Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, čak i Austrija i Italija.
Mađarska već distribuira i ruske i kineske vakcine svojim stanovnicima, sam premijer Viktor Orban je primio kinesku, kao i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. Slovačka je početkom marta nabavila 200.000 doza “Sputnjika V”, dok je češki premijer Andrej Babiš rekao da će državne institucije odlučiti o nabavci ruskog cjepiva.
Slično je i u Poljskoj, čiji je premijer Andžej Duda pozvao kineskog predsjednika Sija Đinpinga da zatraži vakcine, dok je u Hrvatsku stigla dokumentacija potrebna za odobrenje ruskih vakcina.
“Sputnjik V” su potražile Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunija, zainteresovanost su iskazale i Hrvatska i Austrija, a Italija je nedavno sklopila dogovor o proizvodnji ruske vakcine.
EMA je nedavno potvrdila da razmatra zahtjev za odobrenje “Sputnjika V”, međutim šta će biti sa onima koji su primili ili će primiti kinesku vakcinu? Na kakav će tretman u EU naići Mađari, Srbi ili Poljaci i ostali koji su je nabavili ili žele da je nabave?
Ko sve koristi kineske vakcine?
A daleko da je ova šačica zemalja jedina u svijetu koja je naručila ili koristi kineske vakcine. Kako piše “Politiko”, najmanje 25 država i teritorija širom svijeta – uglavnom u Aziji i na Bliskom istoku – koriste kineske vakcine.
Ne računajući kopnenu Kinu, vakcine “Sinofarma” (razvijene u Pekingu) se koriste u Bahreinu, Egiptu, Jordanu, Kambodži, Mađarskoj, Makau, Maroku, Pakistanu, Peruu, Sejšelima, Senegalu, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Zimbabveu.
Brazil, Čile, Gvatemala, Hong Kong, Indonezija, Malezija, Sjeverni Kipar, Filipini, Tajland, Turska i Urugvaj koriste “Sinovak”. I Dominikanska Republika je pojačana ovog mjeseca sa 768.000 doza “Sinovakove” vakcine.
Samo u Mađarskoj – koja je prva u EU koja ih je odobrila – kineske vakcine već čine 32 odsto ukupnih zaliha, što je daleko više od ruskih čiji je udio manji od tri odsto, a AP navodi da je Peking obećao pola milijarde doza za čak 45 zemalja. Razlog zašto je kineska vakcina popularnija od ruske u nekim zemljama je njihova istorija tenzija ili čak konflikta sa Moskvom – poput Ukrajine koja je odbila “agresorske” vakcine.
Trenutno samo kopnena Kina i Emirati koriste vakcine “Sinofarma” razvijene u Vuhanu, dok samo kopnena Kina koristi “KanSino”. Meksiko je odobrio i “Sinovak” i “KanSino” – prve doze ove posljednje očekuju se u martu.
Kina je jedan od lidera u razvoju vakcina protiv Kovida u svijetu i do sada je za upotrebu odobrila četiri domaće. Od toga su tri napravljene prema starijim, isprobanim metodama i imaju impresivne projekcije nabavke, ali “Politiko” ukazuje da ni one nisu magična pilula.
Kini se prebacuje i da razvija vakcine kao diplomatsko sredstvo i da ignoriše vakcinaciju na domaćem planu.
Više vrsta kineskih vakcina
Osim četiri pomenute vakcine – “KoronaVak” kompanije “Sinovak”, dvije “Sinofarmove” od kojih se jedna razvija u Pekingu, a druga u Vuhanu, i “KanSino” u jednoj dozi razvijen u saradnji sa kineskom armijom – Kina ima najmanje osam vakcina koje se trenutno ispituju na ljudima, dakle u završnoj su fazi, a još više na pred-kliničkom nivou, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Međutim, zabrinutost je da podaci koji podržavaju efikasnost kineskih vakcina često nisu ujednačeni i usklađeni širom globusa, jer mnogo država koje su bile domaćini za klinička ispitivanja ističu svoje sopstvene rezultate.
(Blic)
