Najava novog zaduživanja naše zemlje s ogromnih 1,5 milijardi KM izazvala je brojne kritike ekonomske struke, a petoro uglednih ekonomista poslalo je javno pismo Međunarodnom monetarnom fondu.
Pismo potpisuju prof. dr. Svetlana Cenić, dr. Draško Aćimović, Zoran Pavlović, dipl. oecc. mr. sc. Admir Čavalić i mr. sc. Faruk Hadžić.
“Kao progresivni dio struke, na početku pandemije koronavirusa upozoravali smo da nam slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju privrede i privrednog sistema, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije. Ipak, iz dosadašnjeg iskustva u saradnji s MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 miliona eura putem Instrumenta za brzo finansiranje, vidimo da se dobijeni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabavke službenih automobila”, kažu oni.
Stoga, želimo vas zamoliti i kao građani i kao grupa ekonomista, dodaju, da prilikom pregovora o zaključenju novog kreditnog aranžmana uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava.
“Naglašavamo da podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim nivoima vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, s konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih osoba, digitalizacije javnog sektora, restrukturiranja poslovanja javnih komunalnih preduzeća, unapređenja zdravstvenog sektora te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih preduzeća i generalno nabavki u javnom sektoru, a ne u tekuću budžetsku potrošnju i finansiranje preglomazne i neefikasne administracije. Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i PIO sistema, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcionisanje ne smije biti dovedeno u pitanje”, zaključili su oni.
