Trend rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, do kojeg je došlo kako zbog situacije u Kini, tako i u Rusiji i Ukrajini, još se nije odrazio na situaciju u BiH. Uvoznici nafte tvrde da do rasta ne bi trebalo doći u skorije vrijeme, dok ekonomisti navode da bi trebalo čak da uslijedi pad cijena ovog energenta, i to do oko 30 odsto.
Cijene nafte su na svjetskom tržištu ojačale juče jer je popustio strah od pada potražnje u Kini nakon što je Šangaj ublažio neke mjere korona ograničenja, dok je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) upozorila da bi bilo nemoguće povećati proizvodnju u toj mjeri da se nadoknadi eventualni gubitak ruskih isporuka.
Evropska nafta brent je poskupila na terminskom tržištu za 1,72 dolara ili 1,75 odsto, na 100,20 dolara po barelu, a američka WTI nafta za isporuku u narednim mjesecima (fjučers ugovori) trgovana je juče ujutro u Aziji po cijeni od 96,05 dolara, za 1,76 dolara ili 1,87 procenata skuplje nego u ponedjeljak.
S druge strane, Evropska unija priprema prijedlog za uvođenje embarga na naftu iz Rusije zbog napada na Ukrajinu, iako trenutno nema saglasnosti među članicama EU po tom pitanju.
“Tržište nafte je i dalje podložno velikom šoku ako ruska energija bude sankcionisana, i taj rizik ostaje na stolu. Cijene nafte će biti na klackalici jer zalihe ostaju niske, dok će se trgovci energijom teško osloboditi straha od nestašice zbog stalnih najava novih kovid ograničenja u Kini”, napisao je Edvard Moja, viši tržišni analitičar u kompaniji “Oanda”.
Podsjećamo da je ranije došlo i do pada cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, što domaći distributeri nafte nisu pratili, te se dugo cijena nafte na domaćem tržištu zadržala na istom nivou, dok je istovremeno na svjetskom bilježila veći pad.
Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, zasad su cijene goriva u RS stabilne.
“U narednom periodu u Srpskoj neće doći do povećanja cijena”, naveo je Trišić.
Ekonomista Saša Stevanović je za “Nezavisne novine” rekao da je situacija u Ukrajini dovela do rasta cijene energenata i geopolitičkih rizika i nesigurnosti, te da, kako je došlo do rasta cijena energenata došlo je i do inflacije i inflatornih očekivanja.
“Centralne banke idu u pravcu da pokušavaju da obuzdaju inflatorna očekivanja, koja će se desiti podizanjem referentnih kamatnih stopa, što će dovesti do recesije, a u recesiji će biti manja tražnja za naftom te očekujem drastične korekcije cijena nafte”, rekao je Stevanović, dodajući da bi ta korekcija mogla ići i do 30 odsto i to u narednih tri do šest mjeseci.
“U ovom periodu očekujem korekciju i vidim naftu na oko 60 ili 70 dolara po barelu”, kazao je Stevanović za “Nezavisne”. Kako je rekao Admir Čavalić, ekonomski analitičar, prethodno je na svjetskom tržištu došlo do pada cijena, ali domaća ponuda nije reagovala na to.
“Vjerovatno neće doći do značajnijeg rasta cijena nafte i naftnih derivata u BiH. Istina, mi najvećim dijelom zavisimo od svjetskih distributera i naših veletrgovaca, međutim zasad ništa ne ukazuje na to da će doći do znatnog rasta cijena”, rekao je Čavalić.
Dodao je da ne očekuje da će se na svjetskom tržištu ova kriza nastaviti.
“OPEK je reagovao u vezi s EU i njenim potezima, ali mislim da su to sve kratkoročne krize”, naveo je Čavalić, dodajući da je realnije očekivati da ako dođe do pada cijena na svjetskom tržištu, kod nas cijena padne za oko 10 do 20 feninga maksimalno.
(Nezavisne novine)
