U detaljnom obrazloženju stoji da su, od pet kandidata, četiri zadovoljila uslove, a da su se najboljim na intervjuu pokazale Dragana Papović i Miljana Govedarica, trenutna direktorica Radio Gacka.
Inače, uslovi su postavljeni prilično nisko – da kandidat ima najmanje završenu srednju školu, da umije da radi na računaru i da ima iskustva u izbornom procesu- kao kontrolor, supervizor, osoba na unosu podataka ili kao član biračkog odbora. Praksa je bila da se u izbornom procesu da mogućnost nezaposlenim osobama ili onima sa povremenim poslovima da dopune svoj budžet. Naknada za ovaj angažman još nije definisana već će biti utvrđena posebnim rješenjem.
Konkurs nije izazvao veće interesovanje onih sa biroa, ali jeste direktorice jedne opštinske ustanove.
Pisali smo da je i samo imenovanje Miljane Govedarice na čelo Radio Gacka bilo iznenađenje, pa i izazvalo dosta polemike. Naime, osim odrađenog pripravničkog staža, Govedarica, koja je završila Sociologiju u Mostaru, nema nikakvog iskustva niti profesionalnih referenci.
Istini za volju, ona nije usamljen primjer budući da se u Gacku na čelo većine ustanova imenuju osobe bez ili sa minimalnim radnim iskustvom.
Radio nema sreće sa direktorima
Nakon promjene vlasti u Gacku 2020. godine na čelo Radija je, takođe kao v.d, imenovan Aleksije Grgur. Kada je ispunio uslove, raspisan je konkurs, pa je Grgur od vršioca postao direktor. Ipak, malo je potrajao na tom mestu jer je na posljednjoj sjednici SO Gacko, u julu ove godine, podnio ostavku zbog kandidature za narodnog poslanika u Skupštini RS. Grgur je na listi SNSD-a tako da bi njegov ostanak na čelu radija bio protivzakonit.
Ipak, dok trči izbornu trku za poslanički mandat, Grgur će i dalje primati platu iz budžeta. Nakon što je dao otkaz na mjesto direktora Radio-Gacka, ovaj diplomac svjetske književnosti je sa načelnikom sklopio ugovor na šest mjeseci kao saradnik za statistiku.
Njega je, dakle, u fotelji zamijenila Miljana Govedarica praktično bez iskustva vrijednog pomena.
Ona je možda i jedini direktor neke ustanove koji će honorarno raditi u izbornom procesu, posao koji je do sada bio namijenjen studentima, onima bez zaposlenja ili sa povremenim poslovima.
U saopštenju OIK-a, koje je potpisao predsjednik Ljubomir Beštić, stoji da je sve u skladu sa zakonom, transparentno i da su na konkursu izabrani najbolji kandidati.
A da li je to zaista tako i kako će se kontrolori snaći, vidjećemo već na izborima, 2. oktobra.
(Direkt)
