Vlada Republike Srpske donijela je odluku o hitnim izmjenama dva zakona koja se tiču preduzetnika – izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima koji navodno sadrže mjere protiv sive ekonomije, a koje se suštinski sastoje u povećanju poreza i doprinosa. Oba zakona predviđaju povećanje graničnog iznosa prihoda za male preduzetnike sa 50.000 na 100.000 KM, ali istovremeno donose i povećanje osnovice za doprinose sa 60 na 80 odsto prosječne bruto plate.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da će Vlada Republike Srpske ovim promjenama u zakonima programere i generalno IT stručnjake poslati u Njemačku.
“Prema novim zakonskim izmjenama ovi ljudi se uopšte neće moći registrovati kao mali preduzetnici. Iako Vlada planira da poveća prag za male preduzetnike sa pedeset na sto hiljada KM, isto tako planira da uvede nove namete i poveća već postojeće namete, tako da je njihov cilj da krpe budžetske rupe i svoje promašaje putem uvođenja i povećanja nameta”, smatra Trivićeva.
Trivićeva postavlja i jedno konkretno pitanje za ministricu finansija Zoru Vidović.
“Da li Zora Vidović zaista misli da će ovakvim zakonskim izmjenama stimulisati i povećati samostalnu preduzetničku djelatnost”, pita Trivićeva.
Asistent na predmetu Poslovno pravo i pravo privrednih društava na Pravnom fakultetu u Banjaluci Irena Radić kaže da će takve mjere teško podstaći rast ekonomske aktivnosti.
“Da li će oni koji su registrovani, a ne prijavljuju stvarne prihode, početi prijavljivati realne prihode? Još teže. Štaviše, vjerujem da će ih biti više. U Vladi računaju da će na ovaj način doći do povećanja prihoda od doprinosa u ukupnom iznosu od oko 22 miliona KM od malih i običnih preduzetnika, a oko 10 miliona od onih koji samostalnu djetalnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu”, ističe Radićeva i postavlja pitanje na šta onda mogu računaju preduzetnici?
Prema njenoj procjeni, ta računica nije nimalo povoljna.
“Preduzetnici računaju da će im izdaci po osnovu doprinosa biti veći za najmanje 120 KM mjesečno, a po osnovu poreza na dohodak (ako su uplaćivali kao mali preduzetnici, paušalno) za 50 KM mjesečno. Na godišnjem nivou to je cca 2040,00 KM više na poreze i doprinose. Kad tome dodamo ostale troškove koji su se povećali u ovoj godini (poput izdataka za nove kase) dođemo do cifre od skoro dvije prosječne neto plate koje će preduzetnici morati uplatiti u državnu kasu u narednoj godini. To su skoro dvije prosječne neto plate (i to po računici prosječne bruto plate za 2023) koje bi mali preduzetnik ove ili prošle godine donio svojoj kući”, objašnjava ona.
“Za malog preduzetnika koji zarađuje prosječnu platu to znači da će naredne godine raditi dva mjeseca samo za dodatne poreze i doprinose. Nisam sigurna hoće li takav preduzetnik nastaviti i dalje da obavlja preduzetničku djelatnost, ili će preći u “sivu zonu”. Ako ne pređe u sivu zonu, možda će preći preko granice ili tražiti “uhljebljenje” na budžetu”, zaključuje Radićeva.
Pišu: Stefan Blagić, Nevena Zelenika