Dolazak Džoa Bajdena na mjesto predsjednika SAD, u Srbiji, ali i na Kosovu, nametao je jedno veoma važno pitanje – hoće li Vašingtonski sporazum ostati na snazi ili će ga nova administracija ostaviti po strani.
Višemjesečne dileme je, čini se, konačno razriješio budući šef američke diplomatije Entoni Blinken, koji je “aplaudirao” Trampovoj politici i politici specijalnog izaslanika Ričarda Grenela prema Kosovu i time dao signal da će, što se te teme tiče, nastaviti tamo gdje su njihovi prethodnici stali.
Rješavanje pitanja odnosa Srbije i Kosova u prethodne dvije godine obilježio je sada već bivši specijalni izaslanik Bijele kuće Ričard Grenel, koji je umjesto na dogovoru o političkim pitanjima uporno insistirao na saradnji koja će počivati na ekonomskom nivou. To je rezultiralo prvo potpisivanjem sporazuma o uspostavljanju avio-saobraćaja u Berlinu, a onda i potpisivanjem Sporazuma o ekonomskoj normalizaciji odnosa 4. septembra 2019. u Bijeloj kući.
Njime je, između ostalog, dogovoreno da Priština pristupa “mini Šengenu”, da se u Beogradu otvara kancelarija Američkog fonda za razvoj (što se ubrzo i desilo), i izgradnja mreže novih puteva i pruga. Priština se, takođe, obavezala da prihvata jednogodišnji moratorijum kojim se obustavljaju prijave za članstvo u međunarodnim organizacijama, a Beograd da će preseliti ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.
Poraz Trampa je za neke značio i poraz Vašingtonskog sporazuma, a na takvom tumačenju su naročito insistirali na Kosovu, jer je veliki dio tamošnjih političara smatrao da je samo Srbiji u korist. Nedavno je predsjednica Skupštine Kosova Vljosa Osmani najavila da će zatražiti njegovo revidiranje.
Ali da su od toga slabe vajde nagovijestio je prije dva dana Blinken u Spoljnopolitičkom odboru Senata. Tada je republikanski senator Ron Džonson spomenuo Vašingtonski sporazum i ocijenio da je djelovalo kako se stvari nisu pomijerale dok se nije pojavio Ričard Grenel sa idejom o normalizaciji ekonomskih odnosa. Odgovarajući na to, Blinken je rekao da postoji niz pitanja koje je administracija Donalda Trampa učinila van granica.
– Spomenuli ste rad koji je učinjen za Kosovo i Srbiju. Aplaudiram za to. Izabrani predsjednik u prošlosti je proveo mnogo vremena u tim zemljama i mislim da dijeli ubjeđenja o stvarima koje možemo da uradimo kako bismo pomogli Kosovu da ide naprijed, a nadam se i Srbiji – kazao je Blinken.
Osvrćući se na to, premijerka Ana Brnabić je kazala da implementacija Vašingtonskog sporazuma ostaje i navela da danas ministar finansija Siniša Mali potpisuje ugovor sa DFC oko grantova za mikro, mala i srednja preduzeća.
– Implementacija Vašingtonskog sporazuma ostaje, DFC ostaje u Beogradu i nastavlja se potpisivanje ugovora i finansiranje naših preduzeća – kazala je premijerka.
Politikolog i programski direktor organizacije “Novi treći put” Dimitrije Milić kaže za “Blic” da Vašingtonski sporazum u potpunosti predstavlja namjere nove administracije.
– Što se Tonija Blinkena tiče, najidealniji scenario za ovaj region iz njegovog ugla gledanja je da sve države u narednim godinama Zapadnog Balkana uđu u EU i NATO, a da Kosovo* postane funkcionalno nezavisna država članica UN. Procjena je da bi time region bio trajno stabilan i u okvirima zapadnih institucija. To bi drastično umanjilo manevarski prostor Kine i Rusije, da na ovom prostoru nađu uticaj ili, u gorem slučaju, državu koja bi se na svoju štetu i njihovu korist konfrontirala Zapadu. Svaki korak koji ide ka tom cilju može naići na podršku Blinkena. Vašingtonski sporazum to takođe u potpunosti predstavlja – napominje Milić i dodaje da može da bude modifikacije Vašingtonskog sporazuma, ali da je centralni kurs jasan.
Istog mišljenja je i politikolog Stefan Surlić.
– Možemo očekivati određenu vrstu kontinuiteta, da će pozicija SAD biti ključna u rješavanju statusa Kosova, a svakako da Vašingtonski sporazum sadrži nekoliko tačaka koje su opšte prihvatljive i SAD i EU. U tom smislu se ponavlja teza da što se tiče spoljnopolitičkog kursa SAD prave veoma male promjene, i isto kao što Trampova administracija nije odustala od nezavisnosti Kosova, ni ova neće odustati od Vašingtonskog, možda ga bude prilagođavala – ocijenjuje za “Blic” Surlić.
Profesor Fakulteta političkih nauka Dragan Đukanović smatra da će službovanje nove administracije obilježiti pokušaji da se završi politički dio razgovora.
Blinkenove riječi jasan su znak da će se njihov posao nastaviti na prvobitnu Trampovu inicijativu. Ali, izbori na Kosovu, u Srbiji i Njemačkoj nameću da dogovori neće ići brzo, ali će se u svakom slučaju produbiti sve ono što je pozitivna tekovina ranije administracije. Ostaće “mini Šengen”, neće se povlačiti Fond za razvoj, a pitanje od milion dolara je da li će se insistirati da Srbija preseli ambasadu u Jerusalim – napominje Đukanović.
Ko je Entoni Blinken
Ovo su, kako piše sajt Politiko, nekoliko činjenica koje bi svi u Evropi trebalo da znaju o Blinkenu: njegove veze sa Evropom su doživotne, duboke i lične, i žestoki je zagovornik transatlantskog saveza. Besprekorno govori francuski, u Pariz se preselio nakon razvoda roditelja, posle čega se njegova majka Džudit udala za moćnika i poljsko-američkog advokata koji je preživio Holokaust, Samjuela Pisara (Pisar je bio savjetnik predsjednika Džona F. Kenedija i francuskih predsjednika). Proveo je šestogodišnji mandat u Senatu – kao jedan od Bajdenovih glavnih pomoćnika.
Služba u vladi je “porodični posao” Blinkenovih. Svoju buduću suprugu Evan Rajan upoznao je 1995. godine, dok je radio u Bijeloj kući kao pisac govora u Savjetu za nacionalnu bezbijednost, a ona je bila direktor prve dame Hilari Klinton. Klintonova im je bila gost na vjenčanju 2002. godine, a Blinken je nazdravio zahvalivši 40 miliona Amerikanaca koji su glasali za Bila Klintona jer su izbori doveli do braka. Kao zamjenik državnog sekretara, Blinken se zalagao za snažnije učešće SAD-a u sirijskom sukobu i oružanu intervenciju u Libiji.
(Blic)
