“Čeka nas veliki izazov. Postoje neke blokade u funkcionalnosti državnih institucija. Država zavisi od osnovne saglasnosti. To ne znači da se treba napustiti individualni ili etnički identitet. Nipošto. No to se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i sa Evropom u cjelini. Evropska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta”, kazao je Šmit.
“Mislim da je to zadatak za odgovorne u Bosni i Hercegovini. To je tema rasprave o ustavnom i izbornom zakonu. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali u biti oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor”, kazao je visoki predstavnik BiH Kristijan Šmit, komentarišući to da BiH pokušava promijeniti izborni zakon kako bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata u predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Komentarišući izjavu Milorada Dodika da ne priznaje Šmitovu jurisdikciju i da BiH trenuto nema višeg predstavnika, Šmit je rekao da ne reaguje na to.
“Vrlo je jasno da me međunarodna zajednica imenovala, da me Savjet za provođenje mira imenovao. Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta”, istakao je on.
“Čeka nas velik izazov. Postoje neke blokade u funkcionalnosti državnih institucija. Država zavisi od osnovne saglasnosti. To ne znači da se treba napustiti individualni ili etnički identitet. Nipošto. No to se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i sa Evropom u cjelini. Evropska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta”, kazao je Šmit.
Odgovarajući na pitanje da li je vrijeme da se Dejtonskii sporazum revidira, Šmit kaže:
“U pravilu se nešto revidira ako ste sigurni da će se dobiti nešto bolje. Ja ne vidim da se u ovim uslovima o ičemu može raspravljati. Trebamo raditi na ispunjenju Dejtonskog sporazuma. To će se vjerovatno postići na putu do Brisela, kad BiH postane članicom Evropske unije.”
Govoreći o tome da li je OHR opravdao svoju ulogu u BiH, Šmit kaže:
“Da, prisutna je, ali, iskreno, kao što to i jest slučaj u svijetu, ta su nam mjesta svima vruća, glasna i bučna. Proteklih godina to nije bio slučaj s Bosnom i Hercegovinom. Srećom, jedan od uspjeha Dejtonskog sporazuma jest to što je uspostavljen mir. Ne puca se. Mislim da je to najveća prednost.”
Dodao je da se mora okrenuti poboljšanju i boljem položaju.
“Ja ovdje nisam samo zbog Angele Merkel. Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i evropskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. 70% mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo gdje drugo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda”, zaključio je Šmit za Hrvatsku radio-televiziju.
(BN)
