Tokom pandemije virusa korona milioni maraka i stotine hiljada zaštitne medicinske opreme donirani su Bosni i Hercegovini u cilju borbe protiv ovog virusa.
Pomoć smo dobili od Vlade Malezije, Hrvatske, Srbije, Turske, Azerbejdžana, Austrije, Slovenije, Australije, zatim od strane Evropske unije itd. Osim novca, pomoć je stizala u obliku šatora, vreća za spavanje, poljskih kreveta, zaštitnih odijela, maski, sredstava za dezinfekciju, lijekova, medicinskog alkohola i sl.
Ujedinjeni Arapski Emirati, prije 20-ak dana avionom Boing 747-400 u Sarajevo su poslali vrijednu pomoć. Najavljeno je da će biti dostavljeno 100.000 testova, 25.000 odjevnih kompleta za zaštitu, 150.000 pari rukavica, 150.000 maski N95 150.000 jednokratnih hirurških maski, 150.000 jednokratnih zaštitnih maski, 50.000 vizira i 20.000 zaštitnih naočara.
Međutim, da li je zaista ovo i donirano još uvijek se ne zna, jer roba stoji u skladištu u carinskoj ispostavi Aerodroma Sarajevo iz razloga što niko još uvijek nije zvanično pokrenuo postupak carinjenja.
U medijima se spekuliše da se radi o višemilionskoj pomoći. Iako se radi o vrijednoj humanitarnoj pomoći, roba još uvijek stoji u skladištu i ne zna se kada će biti raspoređena.
Situacija sa donacijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dodatno se komplikuje jer još uvijek nije ustanovljeno kome je namijenjena dobijena pomoć, jer roba koja je prvo najjavljivana Bosni i Hercegovini stigla je u Crnu Goru.
Neposredno prije pomoći UAE, stiže pomoć Evropske unije. Pomoć je obuhvatala kvalitetne bolničke respiratore iz Švedske namijenjene teško oboljelim pacijentima od COVID-a 19. Medicinska oprema, koju je EU transportovala u Sarajevo, vrijedi oko 800 000 evra, a šef Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Johann Sattler tokom obraćanja medijima izjavio je da će EU pomoći zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini s dodatnih 28 miliona evra.
Evropska unija ranije je odobrila paket pomoći za BiH za suočavanje s pandemijom, vrijedan 80,5 miliona evra.
Donacija je stigla i iz Katara, ali ni ona još uvijek nije raspoređena.
Krajem aprila mjeseca Evropska unija je isporučila 40.000 jedinica visoko kvalitetnog materijala za kontrolu testova na koronavirus Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i Zavodu za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjoj Luci.
Vlade Hrvatske je Bosni i Hercegovini 11. maja uputila humatirnu pomoć u ukupnoj vrijednosti od 320.000 KM. Ovom prilikom je Bosna i Hercegovina je dobila 120.000 hirurških maski, 100 šatora za 5-8 osoba, 200 vreća za spavanje, 500 deka, 2.000 spužvastih podmetača, 2.000 litara medicinskog alkohola, 2.000 zaštitnih naočara i 1.000 vizira.
Pomoć iz Austrije dočekao je tadašnji ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Fahrudin Radončić. Pomoć se sastojala od sredstava za dezinfekciju, higijenskih paketa i rukavica.
Takođe, pomoć je stigla i iz Azerbejdžana krajem aprila.
Sredinom aprila na aerodrom u Sarajevo stiže avion sa deset tona medicinske pomoći BiH iz Malezije, među kojima dva miliona zaštititnih maski.
Turska je još u aprilu Bosni i Hercegovini poklonila nekoliko hiljada posebnih zaštitnih odijela za doktore, oko dvije hiljade testova na koronavirus te nekoliko stotina hiljada zaštitnih maski i rukavica.
Kina je u prvom kontigentu pomoći Bosni i Hercegovini donirala 6 respiratora i više hiljada maski.
Posljednjeg dana marta Srbija je Republici Srpskoj poslala prvi kontigent pomoći. U kontigentu se nalazilo pet kliničkih i pet transportnih respiratora, 30.000 epidemioloških maski N95, 2.000 zaštitnih odela, 200 naočara i 50.000 rukavica, te lijekovi. Ovu humanitarnu pomoć dočekao je sam vrh Republike Srpske, Milorad Dodik, srpski član Predsedništva BiH, Radovan Višković, predsednik Vlade Republike Srpske i Alen Šeranić, ministar zdravlja Republike Srpske.
Svega pet dana kasnije stiže drugi kontigent pomoći Vlade Srbije za Republiku Srpsku u borbi protiv novog virusa, a 22. aprila dolazi treći, a pomoć se sastojala od zaštitne opreme – stotine hiljada zaštitnih rukavica i maski, kao i novih respiratora.
Iako je Bosna i Hercegovina dobila više miliona maraka pomoći, tone i tone medicinske opreme, to ne znači da je u svim slučajevim pomoć i stigla tamo gdje je trebalo. Naime, u Bosni i Hercegovini se teško postiže dogovor i oko preraspodjele pomoći. U ovom svemu bitnu ulogu igra Koordinaciono tijelo pri Ministarstvu bezbjednosti, na čijem čelu se nalazi Aleksandar Mandić.
Procedura je takva da kada određena roba dođe, Koordinaciono tijelo treba da primi robu i da proslijedi Savjetu ministara da rasporedi donaciju prema donesenoj odluci o raspodjeli robe.
Savjet ministara je donio odluku kako će se procentualno podijeliti pomoć i prema Odluci, međunarodna pomoć za zaštitu i spasavanje se dijeli po principu utvrđenom u procentima 62% za Federaciju Bosne i Hercegovine, 38% za Republiku Srpsku, te po 0,5% ove pomoći Federacija BiH i Republika Srpska dodjeljuju Brčko Distriktu BiH.
Međutim, Koordinaciono tijelo ne održava sastanke i kao epilog imamo skladištenu robu od koje niko nema koristi, koja još uvijek nije carinjena niti raspoređena. Ovdje dolazi i do novog problema, a to je skladištenje robe. Bosni i Hercegovini ponestaje prostora za skladištenje robe, jer prethodne donacije još uvijek nisu preraspoređene.
Gdje će da završe sve te donacije, šta je donirano, a šta je kupljeno, da li će ko da snosi odgovornost za neprofesionalno ophođenje prema pristigloj robi, samo su neka od pitanja na koje još uvijek nema odgovora.
Infoveza.com / piše: Ivana Perišić Blagić
