Borba protiv geoloških istraživanja: “Bitka za Ozren”

Taj nacrt već je dovoljan razlog da se alarmiraju oni koji su se i bez izmjena zakona plašili da će dolazak velikih kompanija i blagonaklonost domaćih vlasti prema njima uništiti prirodu i raseliti one dijelove Republike Srpske gdje se pokaže da u zemlji ima zakopanih rudnih dolara.

Nacrt, ukoliko postane prijedlog zakona, a kasnije i zakon, predviđa i isključivanje lokalnih zajednica iz odlučivanja kada je davanje koncesija u pitanju.

“Sada vi hoćete da centralizujete da sve se odlučuje na republičkom nivou, a nikakve koristi od toga nema. Čak i devastirate prirodu gdje se vrše ta geološka istraživanja. Ljudi nemojte se igrati, izazvaćete revolt ljudi”, ističe poslanik SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga.

Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić  smatra da navedeni zakon služi za borbu protiv neposlušnosti građana.

“Imamo situaciju u opštini Jezero gdje su na sve moguće načine pokušali da otvore rudnik. Međutim, odbornici, koliko god da su imali pritisaka, ipak nisu posustali, od tog otvaranja rudnika nije ništa bilo. Trenutno je to stopirano, ako se usvoji ovaj zakon, koji mislim da je nakaradan, imaćemo situaciju da će biti razvlaštena lokalna zajednica i da će Vlada RS reći „samo kopaj“ i niko neće ništa tu više da se pita”, ističe Vučinić.

Iz ministarstva rudarstva Republike Srpske, na čijem čelu se nalazi Petar Đokić, nisu odgovorili na zahtjev za razgovor sa ministrom. Đokić je ranije obećao izjave u vezi sa rudnicima u Bistrici i Bukovoj Kosi, ali ni u tom slučaju nismo dobili izjave. Ovaj put tražili smo razgovor na temu istraživanja na Ozrenu. Njegovo ministarstvo je prvo, 2021. godine, dalo firmi Medeni Brijeg, koja radi u sklopu kompanije Likos Balkan, dozvolu za istraživanja, ali je dozvola nakon velikih protesta na Ozrenu ukinuta. U januaru 2022. godine Đokić je za Gerilu tvrdio da su istraživanja na Ozrenu bezazlena i da tek treba da pokažu ima li tamo rude ili nema.

“Treba da se podsjetimo da je još davne 1969. godine na tom području vršeno isto takvo istraživanje. Cilj ovog istraživanja je samo da još jednom provjere, uporede rezultate tih istraživanja sa onim što bi mogli da eventualno dobiju sada, i da se na osnovu toga donose određene odluke, da li ima uslova za eksploataciju mineralnih sirovina na tom području, odnosno da li ima uopšte tih sirovina tamo ili ih nema. Ukoliko se pokaže da ih ima, onda će se vidjeti da li će interes investitora, koji bi mogao da bude ovaj, ili neko drugi, biti takav da bi se odlučio da pokrene postupak za dobijanje koncesija za eksploataciju i eventualno otvaranje tih ležišta i njihove eksploatacije”, navodi ministar energetike i rudarstva u Vladi RS Petar Đokić.

U međuvremenu na Ozrenu upozoravaju da se sprema nastavak istraživanja. Tome u prilog govori i odluka kojom je skupština Doboja kompaniji Likos Balkans dala saglasnost za izvođenje geoloških i geofizičkih istraživanja na području tog grada. Na Ozrenu, na kojem se gotovo dvije godine protive istraživanjima na planini, ova vijest nije dočekana sa odobravanjem. Spremni su, uvjeravaju, na dalju borbu.

“Niko ne voli da mu se oko kuće kopa i da to na silu rade, niti obavijeste ljude. Žale mi se ljudi, prosto su ljudi u strahu. Ali su ljudi ovdje i jedinstveni. Ovdje je narod jedinstven i ne da svoju zemlju i boje se ljudi da će se doći do zagađenja, da će se onečistiti priroda i da će se svi morati iseliti. Svi ljudi smatraju da bi se sa ovim svi ljudi iselili. Na kraju bi možda i manastir morao da se iseli odavde”, navodi iguman manastira Sv. Nikola na Ozrenu Gavrilo Stevanović.

Iguman Stevanović ističe da ljudi ne žele istraživanja i da ne postoji način na koji se oni mogu ubijediti u to.

“Da li može neko od tih ljudi koji se bave eksploatacijom litijuma ili neko ko je na vlasti da da narodu neki vizuelni primjer, ili da obavi razgovor sa nekim drugim naorodom gdje je kopan litijum a da su oni imali koristi od toga i da nije uništena priroda? Da li iko to može da dokaže? Dešava se da na tribinama govore neki stručnjaci, prosto te teme narod ne zanima. Oni mogu da pričaju do sutra o hemijskim sastavima ili neke stručne termine, to narod ne zanima. Njih zanima konkretan dokaz da pokažu ljude, nacije i mjesta koja su imala koristi od iskopavanja. Pa tamo gdje su iskopavali dijamante u Africi ljudi su bijednici. Samo su imali koristi oni koji su eksploatisali”, kaže iguman manastira Sv. Nikola.

Sistem ne pita narod nekog kraja o planovima i sudbini tog kraja, upozoravaju Ozrenci. U pokretu Čuvari Ozrena svjedoče kako je politika i među njihove redove instalirala pojedince koji služe smirivanju bunta. Očigledno je da su u pitanju ogromne pare.

Mještanin Ozrena Borislav Đurković ističe da na Ozrenu ima preko 500 vikendica.

“Ozren ima preko 150 potoka, rijeka, a danas imati čistu vodu je blago, bogatstvo. Iz tih razloga sam se ja uključio jer eksploatacija ruda koje u sebi sadrže litijum je jako štetna i ne postoji još nigdje u svijetu da se može pokazati kako izgleda ta ekstrakcija. Krije se to. A zašto? Zato što se upotrebljava jako puno sumporne kiseline u postupku izdvajanja litijuma iz ruda, kancerogenih ruda”, navodi Đurković, i naglašava da nije politički angažovan.

“Ali ono što ja vidim je sprega vlasti sa tim zapadnim kompanijama koje ovdje žele da ovaj prostor kolonizuju u ekonomskom smislu”, smatra Đurković.

Vrlo je zanimljivo da ni jedan predstavnik vladajućih stranaka u posljednjih nekoliko godina nije rekao ništa protiv namjere da se na nekoliko lokacija u Republici Srpskoj eksploatiše ugalj, litijum i druge rude. Aktivisti i mještani u čijim selima se provode istraživanja ili se već kopa ruda sumnjaju u debelu povezanost stranih kompanija i domaćih političara.

“Naši političari koji su na vlasti jesu predstavnici krupnog kapitala. Da li oni imaju na sebi te firme, da li preko povezanih lica ali u svakom slučaju će mnogi od njih mediti prstima. Ako bude nešto sitno za ta iskopavanja da se uplati, odmah možemo znati da je krupno uplaćeno na račun političara, da li na njihov ili na računt tetke, strine, supruge, djevojke ili bilo koga, ali u svakom slučaju će imati korist od toga”, smatra Đorđe Vučinić.

Iguman Stevanović smatra da je sve ljude koji su na vlasti narod birao i da sva vlast treba da služi svoj narod i da sluša glas naroda.

“Ako već imaju neke planove, onda bi trebali svi koji su pošteni i nešto rade, da bude neka javna rasprava možda. Ipak bi trebalo da budu neki referendumi da se narod pita treba li isključiti lokalne zajednice. I treba da se pitaju lokalne zajednice i molim se bogu da to nikada ne prođe da takav zakon nikada ne bude usvojen. Jer naš narod smatra da je izdan, jer kako možete bez našeg pitanja, bez pitanja lokalnih zajednica da donosite takve odluke”, ističe Stevanović.

Nebojša Andrić, pčelar iz Karanovca sela između Doboja i Petrova, oštro je protiv mogućnosti da na Ozrenu bude otvoren rudnik litijuma. On smatra da će to biti kraj ne samo za pčelarstvo u ovom kraju već i za život ljudi na cijelom Ozrenu.

“Nisam zadovoljan uopšte vlast je i dozvolila ovakva ispitivanja. Vlast je, koliko sam ja informisan, prilagodila nacrt zakona o geološkim istraživanjima investitorima, nisu prilagodili da zaštite prirodnu sredinu, da zaštite građane, nego su prilagodili da neko može da dođe da eksploatiše meni ovdje na 100 metara ili 50 i da se ja ne smijem ni buniti”, ističe Andrić.

Mještani Ozrena tvrde da su geološka istraživanja tla vršena i za vrijeme dok nije postojalo odobrenje resornog ministartsva. Takva istraživanja vršena su helikopterom iz vazduha. Takve tvrdnje u kompaniji Likos Balkans demantuju. Miloš Bošnjaković generalni direktor kompanije Lykos Balkans Metals kaže za Gerila.info da je njegova kompanija do sada u BiH na istraživanja potrošila oko 15 miliona maraka.

Na pitanje zašto bi ova australijska kompanija potrošila toliki novac ukoliko nema namjeru da otvara rudnike Bošnjaković kaže da se oni, naravno, nadaju da će pronaći litijum ali da je od istraživanja do rudarenja put od nekoliko desetina godina. On tvrdi da nema razloga za brigu i da je tu država koja treba da obezbijedi da buduća kopanja budu prihvatljiva za prirodu.

“Ako je država bogata i ima druge izvore oni će reći nećemo da zagađujemo. Samim tima ako imate rudnik koji ima dampere koji voze 60 tona rude, to je već problem, ja to uopšte ne poričem. Buka je to, blato je to, iako i dalje tvrdim da se rudnik može otvoriti potpuno ekološki čist. Ja ekologiju doživljavam kao muziku na svadbi, dok je para muzika je pored stola, kad nema para oni traže drugi sto. I u ekologiji, koliko potrošite para toliko ćete imati ekološki čist rudnik. Ekološki održiv rudnik je jako skup, i to zavisi od države. Odosmo od rudnika, mi niti imamo dozvolu za rudarenje niti nam ona treba niti znamo šta bi rudarili”, ističe Bošnjaković.

Zanimalo nas je i odkud ova australijska kompanija u Republici Srpskoj i odakle joj uopšte informacije da bi na više lokaliteta u Srpskoj moglo biti vrijednih nalazišta. Bošnjaković demantuje da je ta kompanija dobila insajderske informacije od pojedinaca bliskih vlastima u Srbiji.

“Mi smo došli gore na osnovu istorijske građe, ponajviše bušotina iz 1969. Na osnovu toga što je RS ili BiH u svjetskim razmjerama totalno geološki neistraženo područje, dakle izazov za kompanije koje se bave geološkim istraživanjem”, navodi Miloš Bošnjaković.

Ukoliko, prema tvrdnjma Bošnjakovića, pojedinci iz Srbije nemaju veze sa pričom o nalazištima litijuma u Republici Srpskoj, imaju veze sa novootvorenim rudnicima uglja. U Bistrici kod Prijedora stotine kamiona već odvozi ugalj u Srbiju a u posao su uključene firme koje se dovode u vezu sa pojedincima bliskim SNS-u i Aleksandru Vučiću. Sumnja se da je posao oko uglja dogovoren na relaciji Dodik Vučić. Mještani tvrde da su protiv pobune lokalnog stanovništva lobirali i pojedini političari. Pominje se ime i aktuelnog ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića koji je bio i gost u izbornom štabu SNS nakon posljednjih izbora u Srbiji.

“Zaista ne bih večeras o toj temi. Pravo da vam kažem ništa o tome ne znam”, rekao je Nenad Nešić.

Slično Nešiću, ni ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Nikola Selaković ništa ne zna.

“Ja zaista ne znam ništa o tome ne znam nista niti se time bavim”, ističe Selaković.

Ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Denis Šulić ističe da istraživanje litijuma nije dio nadležnosti Ministarstva trgovine i turizma.

“Ali ono što ja pratim i sva ostala istraživanja prate određene procedure. Ako su te procedure u skladu sa ekološkim dozvolama, sa mišljenjima resornih ministarstava, nadležnih tijela, zašto da se ne radi. Ali ako će ta istraživanja ugroziti ekološki sistem RS ili tog područja, ja sam naravno protiv toga. Ali ne može to reći neki pojedinac koji se možda ne razumije u to, već to mora reći struka”, navodi Šulić.

Da li su mještani Ozrena, Jezera, Šipova, Bistrice, Bukove Kose, Lopara uznemireni bez razloga i da li treba da vjeruju institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine? Da li ih mogu umiriti obećanja megakompanija i ministara koji o ovim temama od suštinske važnosti za narod Republike Srpske odbijaju da razgovaraju pred kamerama? Kome koristi otvaranje rudnika po Republici Srpskoj? Rudarskim kompanijama, Republici Srpskoj ili onima odobravaju koncesije? Za koje, prema svemu sudeći, uskoro neće morati ni tražiti mišljenje lokalnih zajednica.

(Gerila.info)