Doboj i Bijeljina su gradovi u kojima će se u trci za odbornička mesta na predstojećim izborima naći najviše političkih partija i nezavisnih kandidata, čak troduplo više nego što ih je u prosjeku prijavljeno u drugim lokalnim zajednicama.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za mjesta u lokalnim parlamentima najviše njih boriće se u Bijeljini i Doboju, tačnije po 87 političkih partija i nezavisnih kandidata. Slijede Zvornik sa 73 politička subjekta, Banjaluka 59, Prijedor 47, Teslić 45, te Stanari 39. Ako pogledamo ostale opštine i gradove, vidimo da se u prosjeku prijavljuje po 15-20 političkih subjekata, pa se prethodno pomenute lokalne zajednice i te kako izdvajaju od ostalih.
Iako BiH važi za zemlju koja ima najviše političkih partija u Evropi i zemlju u kojoj je politika najunosniji biznis, stručnjaci kažu da bi se u pomenutim lokalnim zajednicama moglo raditi o nekim drugim vidovima koristi.
Tako politička analitičarka Tanja Topić smatra da se, osim činjenice da je politika unosan biznis, otvara prostor za sumnju da se radi o zloupotrebama.
– Ne morate osvojiti vlast, niti biti u poziciji da zasjednete u fotelje, a da ipak imate koristi. Ono što se kod nas pojavljuje kao veliki problem jeste trgovina mjestima u biračkim odborima – smatra Topićeva.
Dodaje da je to izvor političke korupcije gde se radi vrlo otvorena i vrlo prljava trgovina, u kojoj je samo pitanje uloga, odnosno cijene.
– Niko ne može da zabrani političkoj partiji da se prijavi na izbore; to je demokratsko pravo. Trgovina mjestima u biračkim odborima je nešto što se dešava iza kulisa, to je javna tajna po kojoj niko od nadležnih institucija nije uradio ništa – ističe ona.
Topićeva smatra da će se u Bijeljini i Doboju voditi velike bitke, u kojima se ide na sve ili ništa, pa se ništa ne želi prepustiti slučaju.
Antić: Najznačajnija mjesta
Slično razmišlja i politikolog Velizar Antić. Iako ne isključuje mogućnost zloupotreba, kaže da će nabrojana mjesta biti najzanimljivija za posmatranje.
– Banjaluka, jer je opozicija osokoljena rezultatima na opštim izborima kada su pobedili u ovom gradu. Bijeljina, gdje će se videti da li je dovoljno da pređe jedan čovjek na stranu vlasti pa da i taj grad izgubi status “neosvojive tvrđave” za Dodika, ili se ipak na izborima pita i narod. Doboj, koji je slična priča kao i Bijeljina. Prijedor, gdje će se vidjeti koliko je DNS ostao jak poslije udara koji su pretrpili od strane SNSD i puča koji su preživjeli. Teslić, grad iz koga dolazi predsjednica RS, a koji na lokalu ima opozicionu vlast – podsjeća Antić, dodajući da ovo, u svakom slučaju, jesu najznačajniji gradovi na predstojećim lokalnim izborima.
Kaže da prijavljivanje mnogo većeg broja političkih partija u ovim gradovima upravo svjedoči o njihovom značaju kako za vlast, tako i za opoziciju.
– Međutim, poznavajući na koji način funkcioniše partijski sistem u Republici Srpskoj, ne možemo isključiti ni mogućnost raznih zloupotreba od strane ovih malih partija. Te zloupotrebe se prije svega odnose na biračke odbore, koji se popunjavaju s ljudima iz redova svih prijavljenih političkih subjekata koji učestvuju na izborima. A u suštini se radi o tome da ove male partije svoja mjesta u biračkim odborima “ustupaju” većim političkim partijama. Na ovaj način velike partije imaju mogućnost kontrole rada biračkih odbora, što u našem slučaju često može biti faktor koji u određenoj mjeri utiče na konačan rezultat na izborima – pojasnio je Antić.
Kuzmanović: Sve više partija
Politikolog Darko Kuzmanović smatra da fenomen izborne proliferacije političkih partija nije nov na političkoj sceni RS. Međutim, kaže da je nova činjenica da je broj subjekata koji učestvuju na izborima ove godine znatno veći ako ih poredimo s prethodnim izbornim ciklusima.
– Postoji nekoliko razloga. Prvo, politika se u RS od strane najvećeg dijela direktnih učesnika u procesu posmatra kao biznis i sredstvo za sticanje imovinske koristi na različite načine. Drugo, male partije nastaju s ciljem fragmentacije glasačkog tijela i slabljenja opozicionih kapaciteta. Treće, pojedinci, predsjednici fantomskih partija, i oni koji obigravaju oko njih, stiču ucjenjivački potencijal eventualnim osvajanjem mandata u skupštinama, a odatle i gromnu materijalnu korist kao nagradu za priklanjanje jednoj strani. Na kraju, četvrti i najbitniji razlog ekspanzije fantomskih stranaka je trgovina biračkim odborima, gdje se kupovinom članova izborne komisije stiče mogućnost kontrole cijelog izbornog procesa na određenom biračkom mjestu – objašnjava Kuzmanović.
– Ono što je simptomatično jeste da se najveći broj stranaka pojavljuje u lokalnim zajednicama u kojima SNSD ili nije na vlasti, kao što je slučaj u Tesliću, gdje se takmiči 45 stranaka na nešto više od 35 hiljada stanovnika, ili gdje je došlo do prelijetanja iz opozicionih redova u vlast, kao što je slučaj u Bijeljini i Doboju, gdje se za mandate nadmeće po 87 stranaka u svakom gradu, ili gdje je situacija neizvjesna, kao naprimjer u Banjaluci – 59 ili Prijedoru – 47. To je strašno – zaključio je on.
Ranija upozorenja
Da postoji trgovanje mestima u biračkim odborima pokazuju i razne analize nevladinih organizacija, koje posmatraju izbore, iz kojih godinama upozoravaju da su sastavi biračkih odbora postali neskriveni predmet međustranačke trgovine.
Podsjećamo da Izborni zakon BiH propisuje da politički subjekti ovjereni za učešće na izborima mogu imati samo po jednog predstavnika u sastavu jednog biračkog odbora. Za članstvo u biračkom odboru prijavljuju se uglavnom svi politički subjekti, stranke, kolacije i nezavisni kandidati.
