Proteklih dana u medijima je bilo dosta spekulacija zbog čega je Džo Bajden, američki predsjednik, odlučio da na online samit demokratije, koji organizuje 9. i 10. decembra, ne pozove BiH, a prema nezvaničnim informacijama koje su “Nezavisne” dobile, BiH je uskraćen poziv jer nema dovoljno napretka u borbi protiv korupcije i u poštovanju ljudskih prava.
Iako nismo uspjeli dobiti preciznije informacije šta konkretno u BiH u ovim oblastima nije dobro, ako pogledamo izjave američkih zvaničnika proteklih mjesec dana očigledno je da SAD nisu zadovoljne stepenom reformi u borbi protiv korupcije.
Iako se u medijima proteklih dana pričalo i o nezadovoljstvu potezima vlasti RS u vezi s primjenom Dejtonskog sporazuma, ovo nam nije ni spomenuto kao mogući razlog nepozivanja.
Što se tiče pitanja ljudskih prava, moguće je da se packa odnosi na činjenicu da BiH duže od deceniju nije implementirala odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, a izbori, prema mišljenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, EU i Savjeta Evrope, i dalje nisu u potpunosti usklađeni s međunarodnim standardima.
Pregovori s političkim strankama po pitanju unapređenja izbornog procesa su u toku, a SAD su imenovale visokog diplomatu Metjua Palmera da predstavlja tu zemlju u pregovaračkom procesu, što govori tome u prilog. Prema informacijama koje su “Nezavisne” nedavno dobile, a koje smo objavili, najizvjesnija mogućnost je da neka tehnička unapređenja izbornog procesa budu usvojena i dogovorena tokom sljedeće godine, ali da će stupiti na snagu na sljedećim lokalnim izborima, uz izgovor da nema dovoljno vremena za implementaciju.
Kako nam je objašnjeno iz nezvaničnih izvora u Stejt departmentu, nakon završetka samita SAD će dugoročno nastojati da o pitanjima koja će biti otvorena na samitu razgovaraju i s ostalim vladama, a ne samo s onima koje su pozvane. Time su diplomatski odškrinuta vrata i za BiH da se naknadno uključi u proces.
Što se tiče kriterijuma za poziv, naglašeno je da se vodilo računa da regionalno budu pozvane raznovrsne demokratije, čiji će napredak i napori pomoći u uspostavljanju pravednijeg i mirnijeg svijeta.
“Htjeli smo da budemo što je moguće više inkluzivni, imajući u vidu logistička ograničenja”, objašnjeno nam je, uz napomenu da će na samitu biti predstavljeni svi relevantni glasovi.
Većina analitičara, koji su svoja mišljenja izrazili u najpoznatijim svjetskim publikacijama, smatraju da je cilj samita izolacija Rusije, Kine i Turske. Upravo ove zemlje i njihovi lideri, kao i zemlje koje su im bliske, nisu dobili poziv za samit. Poziv, primjera radi, nije dobila Mađarska, čija vlast se smatra bliskom Rusiji, ali pozvana je Poljska, koja ima izrazito antiruski stav. Obje zemlje su, prema predmetima koji se protiv njih vode u sjedištu institucija EU, u posljednjih nekoliko godina ozbiljno nazadovale u demokratskim standardima. Na samit je pozvana i Srbija, iako ima prisne odnose s Rusijom, ali SAD smatraju da se ta zemlja proteklih godina pomjerila u prema Zapadu.
Iako nigdje zvanično nije rečeno da je samit okupljanje zemalja protiv Rusije i Kine, ove dvije zemlje su ga upravo tako shvatile. Naime, ambasadori Rusije i Kine u Vašingtonu su objavili kolumnu u kojoj su izrazili negativne stavove svojih vlada u vezi s ciljevima samita.
“Miješanje u unutrašnje odnose drugih zemalja pod izgovorom borbe protiv korupcije, promocije demokratskih vrijednosti ili zaštite ljudskih prava zamahivanjem štapa sankcija ili čak ugrožavanja njihovog suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta, suprotno je Povelji Ujedinjenih nacija i drugim osnovnim normama međunarodnog prava i očigledno su antidemokratski”, naglašeno je u zajedničkoj kolumni. Kao primjer ovakvog miješanja naveli su bombardovanje Jugoslavije 1999. godine, te su pozvali na inkluzivnije globalno upravljanje, bez, kako kažu, traženja supremacije, hegemonizma ili unilateralizma. Sve bi, kako ističu, trebalo da bude u skladu s dogovorom u UN-u.
“Kina i Rusija pozivaju sve zemlje da se prestane s diplomatijom zasnovanom na vrijednostima samo da se isprovociraju podjele i konfrontacija. Pozivamo na uzajamno poštovanje i saradnju u korist svima. Pozivamo da zajedno radimo na harmonijskom poštovanju među zemljama s različitim socijalnim sistemima, ideologijama, istorijama, kulturama i nivoom razvoja”, zaključili su.
