Imovinski status nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini već godinama je enigma za bh. javnost. Iako ispitivanja javnog mnjenja pokazuju enormni rast nepovjerenja građana u pravosudni sistem BiH, to nije alarm vlastima da objelodane imovinske kartone sudija i tužilaca.
U Hrvatskoj su odnedavno na internetu dostupni imovinski kartoni sudija i tužilaca, što je jedan od napora hrvatskih vlasti i pravosuđa da smanje veliko nepovjerenje građana u pravosuđe. Imovinski kartoni sudija i tužilaca dostupni su i javnosti u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, ali ne i u BiH.
Finansijski izvještaji
Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (VSTS BiH) propisana je obaveza sudijama i tužiocima da VSTS-u BiH dostavljaju godišnje lične finansijske izvještaje, ali nije predviđena obaveza njihovog javnog objavljivanja.
Iz VSTS-a su nam odgovorili da sudije i tužioci imaju mogućnost dobrovoljno objaviti njihove finansijske izvještaje, davanjem saglasnosti VSTS-u BiH, a koji se mogu pronaći na web stranici VSTS-a BiH.
Međutim, na ovoj stranici se može vidjeti da su u prošloj godini svoj finansijski izvještaj na uvid javnosti ponudili samo Milan Tegeltija, Sead Imamović, Slavo Lakić, Husejin Šerbečić, Sabina Hadžizulfić i Aida Šain, a u ovoj godini to je učinio Dragan Borovčanin.
“Obaveza objavljivanja svih finansijskih izvještaja sudija i tužilaca uslovljena je usvajanjem potrebnog pravnog okvira koji je u proceduri i kojim će se urediti i ovo pitanje”, kazali su nam iz VSTS-a.
Međutim, i nakon usvajanja pravnog okvira i svih procedura unutar VSTS-a, postoji mogućnost da javnosti neće biti adekvatno dostupni imovinski kartoni sudija i tužilaca, govori nam Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) za Bosnu i Hercegovinu.
“Godinama čekamo, godinama se imovinski kartoni ne provjeravaju i ne objavljuju. Tražili smo sudsku zaštitu, išli smo na Evropski sud za ljudska prava zbog dostupnosti imovinskih kartona predsjednika sudova i glavnih tužilaca, ali konstantno nailazimo na otpor. Kasnije se krenulo u unapređenje internih akata i pravilnika VSTS-a te generalno unapređenje mehanizma prijavljivanja imovine. Međutim, tu se pojavilo i mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja ja zapravo blokirala objavljivanje imovinskih kartona”, kazala nam je Korajlić.
Iako je Zakon o VSTS-u izmijenjen u dijelu koji se odnosi na promjene integriteta sudija i tužilaca, odnosno dogovoreno je formiranje jedinice za integritet, Korajlić ističe da ni u ovim izmjenama nisu osigurani adekvatni mehanizmi dostupnosti imovinskih kartona.
“Postoji opasnost da ta jedinica za integritet nakon uspostavljanja, s obzirom na to da je sastavni dio Sekretarijata VSTS-a, bude također pod direktnim utjecajima VSTS-a i da na neki način bude instruisana kako će postupati pri objavljivanju i provjeri podataka imovinskih kartona”, dodala je Korajlić.
Nema ugrožavanja sigurnosti
Sudije i tužioci u zemljama regije su izrazili veliko nezadovoljstvo zbog objavljivanja imovinskih kartona jer su, kako kažu, uvjereni da to ugrožava njihovu sigurnost, a ne jača povjerenje u pravosuđe. Iz Transparency Internationala smatraju pak da ova bojazan nije opravdana.
“Kako bi se zaštitila sigurnost sudija i tužilaca, tačno se propisuje šta se smije, a šta ne smije objavljivati, odnosno skrivaju se njihovi lični podaci”, govori nam Korajlić te nastavlja: “Najveći kamen spoticanja na koji smo naišli u BiH je način sticanja imovine gdje su u pravosudnoj zajednici smatrali da to ne treba biti dio obrasca imovinskih kartona, to jeste da ne trebaju navoditi na koji način su stekli određenu imovinu. Tu nema nikakvog ugrožavanja sigurnosti, već je riječ o tome da li sudije i tužioci imaju izvore prihoda koji ih mogu dovesti u sukob interesa, koji mogu ugroziti njihovu objektivnost, te da li postoje osnovi sumnje za nezakonito sticanje imovine. To tako funkcioniše svugdje u svijetu”, rekal je Korajlić.
Sudije Suda Bosne i Hercegovine u nekoliko navrata su izjavljivali da redovno podnose svoje finansijske izvještaje VSTS-u BiH, odnosno da ne skrivaju svoje imovinsko stanje. Međutim, rijetki se odluče zaista javno objaviti svoj finansijski izvještaj. Podsjetimo da je među prvima to učinio Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS-a.
