Što se tiče BiH, i bez dublje analize lako je zaključiti da u proteklih godinu dana nije ostvaren nikakav napredak na ispunjavanju obaveza iz 14 ključnih preporuka koje je Evropska komisija dala BiH kako bi mogla započeti proces pregovaranja s EU.
Podsjećanja radi, preporuke se odnose na osnovne reforme koje je potrebno ispuniti kako bi se BiH uskladila s osnovnim tekovinama EU. One se odnose na jačanje vladavine prava, opštih sloboda, stvaranje uslova za bolje izbore, sprovođenje reformi u oblasti javne uprave i administracije, kao i borbu protiv korupcije.
U prošlogodišnjem izvještaju, koji je do sada najoštrije intoniran u odnosu na sve dosadašnje, otvoreno je naglašeno da su se lideri u BiH najviše bavili politizacijom, što je rezultiralo zaostatkom u odnosu na usvajanje neophodnih zakona iz oblasti vladavine prava i kašnjenjem od 14 mjeseci u formiranju novih vlasti na nivou BiH.
U oblasti vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije, istaknuto je da u BiH nije ostvaren nikakav napredak, a da u većini drugih oblasti ona zaostaje za zemljama u regionu.
Što se tiče pravosuđa, naglašeno je da je zabilježena politička opstrukcija, a slabo pravosuđe je dodatno smanjilo povjerenje građana u poštovanje ljudskih i osnovnih prava i kad je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“U BiH nije ostvaren napredak. Nedostatak harmonizacije zakona u cijeloj zemlji, kao i slaba institucionalna saradnja i koordinacija onemogućili su borbu protiv korupcije”, naglašeno je u dijelu izvještaja koji se bavi pravosuđem.
Packe prema BiH upućene su i kad se radi o zelenoj tranziciji, kao i o uvođenju digitalnih tehnologija. U ovim oblastima, kako se može pročitati iz izvještaja, BiH je na samom začelju u regionu. Evropska komisija direktno je naznačila da bez ispunjavanja 14 ključnih prioriteta BiH neće moći započeti proces pregovora o članstvu.
Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, rekao je za “Nezavisne novine” da se ovi izvještaji više i ne zovu izvještaji o napretku, te da je i EU shvatila da nema smisla koristiti takav termin kad je BiH u pitanju.
“Prije bi se ovo moglo nazvati izvještaj o nazadovanju, jer mi ne napredujemo, mi nazadujemo. Ovo je trenutak da se ozbiljno zamislimo o tome gdje se nalazimo i šta radimo. Ja ne vidim da se iko bavi ispunjavanjem obaveza iz Mišljenja i ključnih prioriteta. Ako su sad političke blokade, zašto se time ne bave službe, pa da onda, kada se stvore uslovi, to bude spremno. Ali ništa se ne događa i to je zabrinjavajuće”, rekao je Topčagić.
Upozorio je da se ni u kom slučaju ne smije odustati od ispunjavanja evropskih standarda i vrijednosti koje su dio evropskog projekta.
“Ako nećemo u neko dogledno vrijeme dobiti članstvo, hajde da vidimo šta sada u ovom trenutku možemo dobiti. Mislim da bi zemlje u regionu trebalo da zajednički nastupaju i da sagledaju šta im je zajednički interes”, rekao je Topčagić.
Na pitanje koliko smo sada daleko od dobijanja kandidature za članstvo, on je podsjetio da u Mišljenju nije navedena kandidatura, nego početak pregovora u kontekstu ispunjavanja 14 preporuka iz Mišljenja te da se to može protumačiti kao spremnost EU da omogući kandidaturu ranije, a da se onda ide ka započinjanju pregovora.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, krivce u kašnjenju vidi isključivo u političkim elitama u BiH i takođe kaže da je ovo izvještaj o nazatku.
“Put ka EU blokirali smo sami, više to u raljama svakodnevnih političkih svađa i tenzija uopšte nije na dnevnom redu ovdašnjih politika. Čak čujemo i uvredljive komentare pojedinih političara na račun EU”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine” i zaključila da su elite u BiH jedva dočekale slabosti EU i nedostatak entuzijazma za proširenje.
(Nezavisne novine)
