Banjaluka- mahinacije sa Regulacionim planovima i građevinskim dozvolama za izgradnju stambenih zgrada

Regulacioni planovi su tako po ko zna koji put ostali u sjenci velikih političkih prepucavanja, iako je riječ o strateškim planskim dokument na osnovu kojih se definišu budući izgledi dijelova određenih naselja, „ucrtavaju nove zgrade“ i ostali objekti, što postaje i plijen tzv. građevinskih lobija.

Na pomenutoj sjednici tako se van vidokruga javnosti ponovo odlučivalo o obuhvatu dijela Regionalnog centra, veličine cca 13,5 hektara prostora, koji se nalazi na granici između naselja Rosulje i Lazarevo, a gdje je u posljednjih nekoliko godina prava građevinska ekspanzija.

Stanovnici ovog dijela grada, ukazuju na brojne nezakonitosti, slali su brojne dopise gradskim vlastima, međutim, kažu da su i bivše, a kako stvari stoje, takođe i sadašnje vlasti odlučne da ignorišu probleme.

Naime, od 2009. godine, pa do danas, originalni regulacioni plan imao je više promjena, koje su, kako kažu građani, uglavnom na njihovu štetu urađeni, a da bi se pogodovalo investitorima i maksimalizovao profit, ne birajući da li će pri tome kršiti zakone koji uređuju ovu oblast.

„Mi smo, kao stanovnici koji žive ovdje, a i kao ZEV radili brojne analize postojećeg stanja, izvještavali smo o problemima, posebno što je ovdje planirana izgradnja većeg broja stambenih zgrada, sa više od 400 novih jedinica, a ovdje imamo već veliki problem sa nepostojanjem parkinga, nepostojanjem zelenih površina, pratećih objekata za djecu. Korijen problema je u izmjenama regulacionog plana 2013. godine, kada su određene regulacione linije koje nisu u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, koji je u tom trenutku bio na snazi“, kaže Bojan Stanišić koji zajedno sa svojim komšijama već godinama traži način da se sve vrati u legalne tokove.

U međuvremenu je jedan od investitora i vlasnik većeg broja parcela na kojem su se kasnije gradili pomenuti stambeni objekti, kompanija Rašo Gradnja, u dva navrata 2016. pokretao inicijative za izmjene dijela regulacionog plana, a koje je Gradska uprava odbila.

Inicijativom se traži planiranje višeporodičnog stambeno-poslovnog objekta (dvije lamele) na k.p. 1938/2 i 1940/1 umjesto planirane nadzemne višeetažne garaže i parking prostora i garaže na k.p.1946/3, 1946/5, 1949/4, 1981/1 i 1989/1 umjesto poslovnog objekta.

Međutim, Skupština Grada Banjaluka, na 19. sjednici održanoj  u januaru i februaru 2018. godine odbila je ovu Inicijativu jer je utvrđeno da ona nije u skladu sa Pravilnikom o opštim pravilima Urbanističke regulacije i parcelacije, da bi ostvareni koeficijent izgrađenosti bio 3,16 umjesto maksimalnog 2,5, kao i da nije ispoštovan minimalni procenat zelene površine od 20%.

Ipak, na narednim sjednicama Skupštine Grada, došlo je do promjena dijelova pomenutog Regulacionog plana. Tako je na 32. sjednici Skupštine, koja je održana u maju 2019. godine donijela odluku za izmjene regulacionog plana na susjednoj parceli, kojom je dozvoljena gradnja još jedne lamele, a koja je dodatno zakomplikovala život stanara, ali postala i predmet pravosudnih postupaka.

Riječ je o zgradi koju trenutno gradi kompanija Trio Kop, a čiji se vlasnici dovode u vezu sa predsjednikom NS RS Nedeljkom Čubrilovićem.

Grad Banjaluka je još nekoliko puta radio na izmjenama dijelova pomenutog Regulacionog plana, pa, iako je prethodno odbio Inicijativu, ipak kasnije prihvatio zahtjeve investitora i na prostoru koji je predviđen za parking garažu napravio plan za još jedan stambeni objekat.

“Umjesto planirane parking garaže spratnosti -2PO+P+3 planiran je višeporodični stambeni objekat manjih horizontalnih gabarita i spratnosti Po+P+4+Pe”, navodi se u odgovoru iz Gradske uprave.

Ono što je frapantno, naime Gradska uprava je u period od 2013. do 2018. izdala građevinske dozvole za najmanje 5 stambenih zgrada, na osnovu iste saglasnosti za parkiranje dijelom na parkingu privremnog karaktera, na katasterskim parcelama broj 1946/3,1989/1,1981/1.

Prema podacima Gerile, u novoizgrađenim Lamelama broj 4,5,6,7 i 8, koje su izgrađene na osnovu pomenutih građevinskih dozvola ima ukupno 269 stanova, za koliko je potrebno i parking mjesta.

Međutim, u realnosti, stvar je drugačija. U podzemnim garažama je ostvareno 104 parking mjesta, na parkigu u okviru parcele osam parking mjesta, na parkingu u sklopu javne saobraćajnice 29.

Ukupno je na terenu na tri prethodno opisana načina obezbjeđeno samo 141 parking mjesto.

Nelegalni parkinzi, istekle dozvole, moguće poništavanje upotrebnih dozvola za zgrade

S druge strane, ogroman problem stanovnicima pravi i činjenica da su pomenuti parking prostori na osnovu kojih su izdate građevinske dozvole nelegalni i nemaju upotrebne dozvole, a građani strahuju da bi u konačnici to moglo i da dovede do poništavanja upotrebnih dozvola za zgradu.

Pomenute lamele gradila su dva građevinska preduzeća Zidart iz Mrkonjić Grada i Tigar iz Doboja, na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji sa dotadašnjim vlasnikom zemljišta, porodicom Arežina, koji su vlasnici preduzeća Golden Card, Miloš Impex i Rašo Gradnja.

U skoro identičnim ugovorima koje su sklapale ove firme, u tački 3 je navedeno da ugovorna strana Rašo Gradnja, kao vlasnik izgrađenih privremenih parking mjesta, koja imaju rok privremenosti do 13.11.2020. godine daje saglasnost drugoj ugovornoj strani, za parkiranje za stanare pomenutih objekata, uz naknadu.

„Na pomenutoj lokaciji, jedan parking je izgrađen bespravno, bez građevinske dozvole, a za dva parkinga nije produžena upotrebna dozvola”, potvrđeno nam je i u odgovoru iz Gradske uprave Banjaluka.

Iz Gradske uprave su potvrdili i da su objekti koje koriste kompanije Golden kard, Rašo Kompani i Miloš Impeks, takođe nelegalni.

“Navedeni objekti su u vlasništvu fizičkog lica inicijala A.D. i izgrađeni su bez građevinske dozvole. Donesena su rješenja o rušenju predmetnih objekata, te su postupci prekinuti do pravosnažnog okončanja postupka legalizacije objekata”.

Gradonačelnik Draško Stanivuković, za Gerilu kaže da je čitavo naselje postavljeno na pogrešnim temeljima i da za to postoje odgovornosti prethodnog rukovodstva u Gradskoj upravi, kao i da će biti pokrenuta disciplinska i krivična odgovornost osoba koje su dozvolile očigledno kršenje zakona.

„To je nešto s čim ćemo se baviti, ali na kraju, to su već postupci koji su i sami mještani već pokrenuli protiv pojedinih lica. Da li će se ići ka tome da Grad bude svjedok ili da Grad dodatno osnaži određene prijave po tom pitanju, to je već prijedlog odluke koju ćemo donijeti. Tu postoji definitivno odgovornost. Dakle, mještani su već krenuli sa određenim postupcima. Mi kao nova administracija, ćemo izaći u susret, ako je potrebno, da papirima i dokazima budemo svjedok. To je jedan aspekt. Drugi aspekt je da i mi svojim prijavama osnažimo već postojeće tužbe“, izjavio je Stanivuković za Gerilu.

Prema njegovim riječima, nova gradska administracija uključila se u rješavanje problema, kao i da ima redovne razgovore sa investitorom i građanima koji svakodnevno ističu nezadovoljstvo.

Mišljenja je da je, kako kaže, postignut stepen maksimalnog zadovoljstva mještana, ali da je nemoguće prihvatiti maksimalističke pristupe ni njih, a ni investitora, jer to nije realno.

„Imate dio mještana koji traže da mi objekte koji su već ucrtani u regulacionom planu prije dolaska gradonačelnika Stanivukovića i ako je po tom regulacionom planu čovjek dobio dozvolu, ne možemo mi tu zgradu ukinuti i skinuti sa te parcele jer taj čovjek ima mogućnost tužbe prema Gradu, zbog izgubljene dobiti. On ostvaruje pravo i izmjenom regulacionog plana, on ostvaruje pravo na tužbu protiv grada koja može biti milionska. To je kao i slučaj Kino Kozara. Kažu ljudi, gradonačelniče mi nećemo tu zgradu. Ja to razumijem, ali ona je nacrtana, čovjek je dobio sve dozvole do građevinske. Mi možemo izvršiti  pritisak da smanjimo površinski, da promijenimo kvadraturu, ali ne da mu 100% ukinemo gradnju. Možemo i to, ali ćete doći u situaciju, kao što sam ja sad došao da izgubimo zemljište Autoprevoza i mnoge milionske sporove. Na kraju, mi godišnje plaćamo milione maraka na tužbama zbog takvih radnji“, dodaje Stanivuković.

S druge strane, mještani ističu da se ništa još uvijek nije riješilo kada je riječ o pomenutom problemu.

Redovno šalju primjedbe i na nove prijedloge regulacionih planova, gdje taksativno nabrajaju kršenja brojnih zakona.

„Takođe problem je što ul. Dragana Bubića nije bila saobraćajnica javnog karaktera (vlasnički prevedena na Grad Banja Luka) za vrijeme izdavanja građevinskih dozvola za Lamele 4,5,6,7 i 8. Uvidom u kopiju katastarskog plana 2020-te, parcela koje sačinjavaju predmetnu saobraćajnicu ul. Dragana Bubića , utvrđeno je da se katastarske parcele broj 1938/13,1989/2 vode kao gradilište, i parcela broj 1991/3 kao njiva 3 klase. Vidljivo je da nije završena procedura objedinjavanja katastarskih parcela u parcelu saobraćajnice javnog karaktera, što bi  zakonski bila prepreka u izdavanju svih građevinskih dozvola za izgradnju Lamela broj  4,5,6,7 i 8“, navode građani u konstantnim dopisima.

Bojan Stanišić kaže da do sada nijedna njihova primjedba nije usvojena. Ističe, nije protiv gradnje i razvoja grada, ali da se mora raditi u skladu sa zakonom. Kaže, zbog konstantnih prevara i mahinacija na koje su građani naišli, na javni uvid predloženog plana koji je radila firma CPK, otišli su sa kamerom.

„Kad je to stavljeno na javni uvid, većina građana se žalila i oni su morali da sazovu javnu raspravu jer se žalilo više od 50% stanovnika. Oni su javnu raspravu napravili kada gospodin Stanivuković nije bio u Banjaluci i kada gospođa Milada Šukalo, koja se uključila u rješavanje slučaja, takođe nije bila u Banjaluci. Za taj sastanak sam saznao bukvalno veče prije, iako su bili dužni 48 sati prije toga da nas obavijeste. Nisu nas obavijestili. Naša pretpostavka je da su htjeli samo da nas provuku tek tako i da to ide na Skupštinu da se to usvoji. Mi smo se pojavili na tom sastanku. Sastanak je trebao da bude negdje oko 11. Prvi problem na koji smo naišli je zašto smo donijeli kameru, s obzirom da oni to ne dozvoljavaju“, ističe Stanišić za Gerilu.

Napominje kako su konstantno tražili da im se objasni zbog čega im brane snimanje nečeg što se zove javna rasprava.

„Nisu našli validan razlog zašto to ne možemo i dopustili su nam. Nemaju osnova da nam zabrane. Zatim je izašla gospođa Šešić koja je nama rekla da imamo i tonski zapis i da možemo dobiti na uvid taj tonski zapis, na šta sam ja konstatovao da u Gradskoj upravi, a prije svega Prostornom odjeljenju rade i neki kriminalci i prevaranti i da vjerujem da će ti tonski zapisi dobiti noge“, napominje Stanišić.

Dodaje i da su građani više puta imali sastanke sa čelnicima Grada Banjaluka, kao i sa predstavnicima nadležnih odjeljenja, kao i da su u jednom trenutku naišli na jako loš pristup pojedinaca, o čemu su kasnije obavijestili i gradonačelnika.

“Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje, gospodin Višekruna nam je, kad smo iznijeli sve dokaze na jednom sastanku rekao: Ko vam je kriv što ste tamo kupovali stanove? Mi smo njega sa svojim dokazima doveli do kraja zida. On je tad pokupio papire i napustio sastanak. Na tom sastanku su bili i gospođa Milada Šukalo i gospodin Siniša Štrbac koji je preuzeo Odjeljenje za inspekciju. On je djelovao korektno i izvinio nam se u ime Gradske uprave zbog nedoličnog ponašanja svog kolege“, dodaje Stanišić, dok jedan dio stanovnika strahuje i nakon glasina da je aktuelni gradonačelnik u prijateljskim odnosima sa članovima porodice Arežina.

S druge strane, Stanivuković negira ove tvrdnje, uz konstataciju da je riječ o nekorektnim pričama, jer, kako kaže, zaista želi da riješi problem.

„Prije svega, to su čaršijske priče na bazi nekog interesa. Ja sam prijateljski nastrojen prema svakom čovjeku, čak i prema onom gdje je Grad porušio Kajak terasu. Moja poruka je, ako imaš sve dozvole, onda slobodno, vrata Gradske uprave su svima otvorena. Ja mislim da takvu vrstu institucionalnog djelovanja moramo da imamo. Drugo, čovjek ne može birati koga će znati, a ni to da li će nekada u životi biti gradonačelnik. Sin od tog gospodina je išao u istu školu u koju sam i ja išao, nismo išli u isti razred, stariji je od mene godinu dana, dakle, različita smo generacija. I s te strane se poznajemo, ali nismo se sreli duže od 10 godina“, dodaje Stanivuković.

Uz problem sa parkingom, ističe se i nedostatak zelenih površina, koji projektanti pokušavaju da nadomjeste sa nekoliko žardinjera za cvijeće, kao i sa evidentnim nedostatkom sadržaja za djecu.

Kako kažu, u cijeloj priči se kriju ogromni finansijski interesi, jer je novim prijedlozima, planirana izgradnja još nekoliko zgrada u pomenutom bloku, u kojima će prema gruboj procjeni biti izgrađeno još najmanje 430 stambenih jedinica.

Prema trenutnim procjenama i cijenama na tržištu, riječ je o poslu koji će biti vrijedan oko 60 miliona maraka, a koji neće biti zaustavljeni, bez obzira na pitanje da li su prekršeni zakoni i na eventualne tužbe, od kojih su neke već i podnešene.

Istovremeno, na sajtu Gradske uprave Banjaluka, ako neko potraži da vidi dio naselja iz spornog regulacionog plana, naći će da je objavljena samo jedna revizija regulacionog plana koja ne odražava trenutno stvarno stanje na terenu, kao ni brojne promjene koje su uslijedile.

(Gerila.info)