Friday, October 11, 2024
13.7 C
Banja Luka
spot_img

ANALIZA: Šta dobiješ ako napadneš novinara?

Napadi na novinare su skoro svakodnevica u Bosni i Hercegovini. Verbalni i fizicki napadi, prijetnje smrću, miješanje u rad samih novinara, cenzura, pritisci itd. su samo neke od stvari s kojima se suočavaju novinari.

Prema podacima Human rights watch-a, u Bosni i Hercegovini je u 2019. godini do avgusta mjeseca je zabilježeno 41 kršenje prava novinara, među kojima su bile verbalne i fizičke prijetnje, prijetnje smrću i političke pritisci. Pored toga što se novinari svakodnevno suočavaju sa napadima, nadležni organi ne rade dovoljno da se otkriju i procesuiraju počinioci.

Ruku na srce, iako izvještaj Human rights watch-a kaže da se broj riješenih slučajeva u 2019. godini nije mnogo povećao u odnosu na prethodne godine, iz Udruženja BH novinari navode da je policija sada aktivnije angažovana i da ažurnije postupa po prijavama, te da druge nadležne instucije bolje reaguju kada su u pitanju napadi na novinare.

Ono što još više zabrinjava jeste činjenica da veliki broj političara ne osuđuje ovakve napada, u nekim slučajevima čak i opravdavaju. U opravdavanju napada političari nisu sami, naime i brojni građani smatraju da su napadi opravdani. Prema podacima Udruženja BH novinari i Fondacije Fridrih Ebert iz 2019. godine  čak 27 % ispitanika iz Republike Srpske opravdana nasilje nad novinarima, i 17% iz Federacije BiH. Ovo ujedno predstavlja i 14% više ljudi koji opravdavaju ovakve događaje u odnosu na 2018. godinu.

Nije napao čovjeka, već kameru

Vladimir Kovačević

Da podsjetimo, u avgustu mjesecu 2018. godine izvršen je pokušaj ubistva novinara RTV BN-a i portala gerila.info Vladimira Kovačevića. Tom prilikom su dvojica muškaraca metalnim šipkama brutalno pretukli Kovačevića. Pravda je djelimično zadovoljena. Naime, jedan od počinioca Marko Čolić osuđen je na 4 godine zatvora zbog pokušaja ubistva, a drugi se predao policiji u novembru prošle godine. Međutim, ostaje još da se vidi ko je pravi nalogodavac.

Nakon izricanja presude Čoliću, Kovačević je prilikom obraćanja medijima izjavio: “Bitna je poruka, kolika god je visina kazne, a da je će svaki naredni eventualni napadač na novinare makar razmisliti prije nego što posluša nalogodavca, jer će u podsvijesti imati to da ga čeka kazna”.

Zatim, u septembru 2019. godine, redakcija portala radiosarajevo.ba osjetila je na svojoj koži kako izgledaju prijetnje smrću. Navedeni portal je objavio tekst u kojem se navodi kako je jedan od navijača Sarajeva dobio 5 godina zatvora u Bjelorusiji zbog posjedovanja 0,16 g kokaina. Nakon ovog teksta, grupa huligana je napala redakciju portala, prijetila smrću i njima i njihovim porodicama. Određen je pritvor napadačima, ali ovaj napad još nije dobio konačan sudski epilog.

Protest novinara u Sarajevu Izvor: radiosarajevo.ba

Takođe, visoki funkcioner SDA Huso Ćesir je nasrnuo na snimatelja Žurnala Adija Kebu. Prijetio mu je da će mu razbiti kameru, uprkos činjenici da je snimatelj samo radio svoj posao i da se nalazio na javnoj površini. Novinari portala Žurnal u posljednje dvije godine istraživali su poslovanje firmi u vlasništvu Huse Ćesira – Bosnaplast i Femas. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je ovaj napad okarakterisao kao incident i pritom izjavio kako Ćesir nije napao čovjeka, već kameru.

Izvor: Youtube/ Magazin Zurnal Online

Novinarka Gordana Katana je doživjela velike pritiske i to zbog toga što je iznosila svoje stavove o određenim političarima koji su u vlasti.

Naravno, ovdje se lista ne završava.

Šta je potrebno uraditi?

Jedno od rješenja bi svakako bilo da se novinari tretiraju kao službene osobe, tačnije da se napad na novinare tretira kao napad na službene osobe.  Tako da bi osoba koja je napala novinara dobila istu kaznu kao osoba kao je npr. napala nekog inspektora dok obavlja svoj posao.  Ali, s druge strane, iako bi se ovo pitanje riješilo promjenom određenog akta, ostaje pitanje da li bi se takva odredba uopšte sprovodila.

Ono što je neophodno uraditi, a što je mnogo teže, jeste mijenjati svijest građana. Novinari su “četvrta” grana vlasti, kako mnogi u demokratskim društvima vole da govore. Novinari su korektivni element u jednom društvu. Njihov zadatak je da postavljaju pitanja i da traže da im se daju odgovori i niko nema pravo da ih u tome zaustavlja.

Izvor: infoveza.com/ Piše: Ivana Perišić Blagić

Naslovna fotografija: radiosarajevo.ba

Popularne vijesti