Postoje mnoge analize i naučni radovi na temu koronavirusa, međutim rijetki su oni koji opisuju ponašanje virusa na našim prostorima. Detaljnija slika o ponašanju virusa u Republici Srpskoj/ BiH još uvijek može sačuvati ekonomiju od daljih gubitaka.
Zbog toga i ne čudi veliko interesovanje za rad koji je objavio Dimitrije Čvokić sa PMF-a u Banjoj Luci. U radu je iznio jasna predviđanja o završetku epidemije, kao i jasne smjernice u njenom potpunom suzbijanju.
Bitno je naglasiti da sam autor navodi da završnu riječ u vezi epidemije treba dati zdravstveni epidemiolog, a ne matematičar. Međutim, da vidimo šta kaže matematika.
- Očekuje se postepeno jenjavanje zaraze i njeno lagano iščezavanje pri postojećim mjerama. Kraj epidemije se predviđa za kraj juna. Završetak epidemije unutar postojećih mjera ne znači da bi sa zdravstvenog stanovišta bila dozvoljena masovna okupljanja poslije 15. juna
- Ukupan broj zaraženih ne bi trebalo da pređe 1600. Javljanje sporadičnih slučajeva, pri ostanku tekućih mjera, ne bi bilo statistički značajno. Smrtnost bi trebala da lagano pada i bude oko 5% na kraju
- Efektivni reprodukivni broj se kretao oko 2 (jedna osoba zarazi dvije) početkom maja, te 1.2 (pet osoba zarazi šest) u drugoj polovini maja. Kod sezonskog gripa taj broj se kreće oko 1.5, ali tada niko ne drži distancu ili se pridražva drugih mjera
- Efektivni reproduktivni broj se značajno razlikuje u ruralnim i urbanim sredinama, pa se postavlja pitanje da li sve mjere treba da budu iste na području čitave Republike Srpske. Treba da se napomene da je efektivni reproduktivni broj u Vuhanu (11 miliona stanovnika) iznsio 5.7 na početku pandemije, kada je širenje zaraze bilo neometano
Vidljive su jasne anomalije u kretanju broja zaraženih u Republici Srpskoj. Poslijevaskršnja anomalija zahtjeva detaljnu analizu. Anomalija posle 27. aprila ima vrhunac 8. maja, koja se ponovo javlja 15. maja.
Postoji opravdana mogućnost da se smrtnost smanji, jer se očekuje slabljenje patogenosti virusa, kao i određeno poboljšanje u tretmanu zraženih. Konkretno, imamo sljedeće radove:
1) Uloga vitamina D u prevenciji virusom SARS-KoV-2 (Ilie et al., 2020)
2) Tretiranje zaražnih SARS-KoV-2 virusom zahtjeva uzimanje dopunskih količina cinka (Shitu and Afolami (2020))
3) Nicotianamine iz soje može da pomogne u tretiranju zaraženih SARS-KoV-2 virusom (Chen and Du (2020))
4) „Prekvalifikacija“ lijekova za tretiranje zaraženih SARS-KoV-2 (Gordon et al., 2020)
Navedene informacije itekako mogu poslužiti za potpuno suzbijanje epidemije, a što je mnogo važnije predstavljaju model kako treba da se pristupi problemu. Vrijeme je da prihvatimo greške koje smo napravili, pozivanje na činjenice i relevantne izvore nam može pomoći u tome.
Nebojša Đurić
