Foto: Dražan Pozderović
Ukoliko se u Krivični zakonik RS vrati kleveta i prođu najavljeni zakoni o registraciji nevladinih organizacija i medijima, ništa više neće biti isto i to će biti put bez povratka, upozorili su novinari i akvivisti koji su prošle sedmice u nekoliko evropskih gradova posjetili Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju, Ujedinjene Nacije, Savjet Evrope i institucije EU u Briselu gdje su govorili o stanju ljudskih prava u Republici Srpskoj.
Siniša Vukelić, urednik portala Kapital i predsjednik Kluba novinara Banjaluka, jedan od inicijatora posjete koju su organizovali i podržali EU, OEBS i Savjet Evrope,a koji zbog porodičnih okolnosti nije mogao da prisustvuje ovih sastancima, je rekao da bi usvajanje ovakvih zakona stvorilo ambijent u kojem bi bilo ne samo nemoguće obavljati novinarski posao, već bi bio ugrožen život običnih građana koji bi mogli doći pod njihov udar, posebno kada je riječ o kriminalizaciji klevete.
“Mi se još uvijek nadamo da će predlagač odustati i da će povući taj nacrt zakona, odnosno da on nikada neće doći pred narodne poslanike u formi prijedloga”, rekao je Vukelić, koji zbog porodičnih okolnosti nije mogao da prisustvuje ovim sastancima.
Jovana Kisin Zagajac, advokatica i aktiviskinja iz Banjaluke, je istakla da je lično kao pravna savjetnica kao dio tima bila uključena u pripremu obrazlaganja štetnosti ovih rješenja na javnim raspravama i u drugim prilikama javnog zastupanja. Upozorila je da nijedna država ne može da donosi zakone koji ograničavaju i ugrožavaju prava zaštićena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Ono što sam isticala na svim sastancima je da je obaveza kompletne međunarodne zajednice da brine da štiti osnovna ljudska prava”, rekla je ona i upozorila na dug put koji građanin mora preći do Evropskog suda za ljudska prava, što često bude prekasno.
Kako je naglasila, u narednom periodu će se vidjeti koliko je ova posjeta bila uspješna.
Kisin Zagajac je rekla da je sagovornike u institucijama upoznala i s procesnim pravilima kada su ovi zakoni u pitanju i na manjkavosti koje postoje kroz krivični postupak, poput nepostojanja instituta privatne tužbe i prevelike moći koju posjeduju javni tužioci da osobi odredi pritvor ili stavi zabranu izlaska iz države ili zabranu obavljanja djelatnosti.
Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina, istakao je da je bilo važno da sagovornici u institucijama koje su posjetili direktno čuju priče novinara i aktivista s kakvim izazovima su se suočavali.
“Moj najveći apel građanima RS je da shvate da je ova naša borba možda čak ponajmanje borba za novinare i medije, i da je to borba za sve građane. Devedeset odsto građana RS nemaju kumove, prijatelje na visokim pozicijama i partijske knjižice da dođu do neke usluge od države ili dobiju neko pravo. Oni se moraju osloniti na institucije. Ako institucije funkcionišu, dobiće pravdu, a ako institucija nema neće biti ni za njih pravde”, rekao je on.
Šajinović je upozorio da ako prođe ovaj zakon o kriminalizaciji klevete i ako prođu zakoni poput zakona o registraciji nevladinih organizacija to će biti put bez povratka poslije čega više ništa neće biti isto.
“To se neće desiti preko noći, ali će građani početi primjećivati vremenom kada im kvalitet života bude bio sve gori”, rekao je on i dodao da su novinari i aktivisti svoju misiju ovom posjetom ispunili samo ako građani shvate šta ovakvi zakoni znače za njih u praktičnom smislu.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Banjaluci, je naglasila da bi najbolje bilo da su institucije RS uradile svoj posao i da oni nisu ni morali da idu da upozoravaju na stanje ljudskih prava u RS.
“Imali smo javnu raspravu oko izmjena Krivičnog zakonika. Vidjeli smo svi da je to bila obična farsa. Od predstavnika Ministarstva pravde smo dobili direktnu poruku da sve što su imali reći, rekli su u samom nacrtu i da praktrično nisu spremni poslušati naše apele i inicijative”, rekla je ona.
Istakla je da je namjera kroz posjetu bila da se pojača pritisak na institucije u RS da se pokušaju spriječiti razarajuće posljedice koje mogu imati izmjene ovog zakona, ali i drugih zakona koji su u najavi kojima je u cilj ograničavanje ljudskih prava. Ona je izrazila nadu da će uslijediti veći pritisak i da će oni koji ove inicijative donose još jednom razmisliti da ih povuku.
Nikola Morača, novinar Euroblica, je rekao da je među njima koji su bili na ovom putu postojao veliki entuzijazam da je moguće uticati da se ovi loši zakoni povuku, uprkos velikim logističkim naporima koje je bilo potrebno uložiti da se dođe do gradova u kojima su sastanci održavani.
“Moj utisak je da smo uspjeli da napravimpo popriličnu buku. Nakon razgovora s tim ljudima poput Angeline Ajhorst i Dunje Mijatović, vi vidite da vas oni slušaju i da to ima smisla. Imam osjećaj da smo napravili dobar posao i da ove izmjene neće biti usvojene”, rekao je on.
On je upozorio da problem nije samo loš zakon, već to što ne postoji nezavisno pravosuđe, te da u BiH postoje korumpirani tužioci i sudije.
“Kada novinar dođe pod šapu takvih, mislim da će mu trebati pet, šest godina da dokaže svoju nevinost”, rekao je Morača.
Vanja Stokić, urednica portala eTrafika, naglasila je da su to bili iscrpljujući i detaljni sastanci, a da je većina sagovornika bila šokirana onim što su čuli jer su o ovim zakonima ranije čuli samo formalno kroz izvještaje.
“Kad smo im mi predstavili kontekst u kojem se ti zakoni donose kao i posljedice koje će da budu vrlo teške po ljude u BiH, oni su vidjeli neku širu sliku i shvatili kolika nam opasnost prijeti”, rekla je ona.
Ona je dodala da je sagovornike upozorila i na zakon o medijima koji je Milorad Dodik, predsjednik RS najavio, za koji je ustvrdila da će biti težak po novinarsku zajednicu.
(Nezavisne novine)
