Ni nakon što su predstavnici međunarodne zajednice u četvrtak urgirali kod institucija BiH da se zbog uskraćivanja finansiranja ne ugroze naredni opšti izbori u oktobru, ni Centralna izborna komisija BiH ni Ministarstvo finansija i trezora BiH ne odustaju od svojih ranijih stavova i odbijaju da prihvate odgovornost ako dođe do problema u realizaciji izbora.
U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za “Nezavisne novine” kažu da Ministarstvo finansija treba samo da odobri novac koji su tražili za pripremu izbora na osnovu važećeg budžeta iz 2020. godine, na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal 2022. godine, s obzirom na to da nije usvojen budžet. U Ministarstvu, pak, kažu da je Zakon o finansiranju institucija BiH jasan i da samo Savjet ministara BiH može donijeti tu vrstu odluke i odobriti novac koji traži CIK, te negiraju da zbog njihovog stava može doći do neodržavanja ili odgađanja izbora.
Najnoviji klinč u koji su ušle ove dvije institucije prouzrokovan je pritiskom međunarodne zajednice koja bi smatrala ličnim neuspjehom ako bi iz bilo kog razloga došlo do odgađanja ili neodržavanja izbora, pa pokušavaju iznaći način da se CIK može pripremiti za izbore. Zato su specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler, američki ambasador Erik Nelson, Ketlin Kavalek, šefica Kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), te Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, uputili pismo u kojem insistiraju da novac za izbore mora biti pronađen.
Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, kaže za “Nezavisne novine” da je moguće obezbijediti novac odlukom Ministarstva zato što je, kako pojašnjava, prilikom posljednje odluke o privremenom finansiranju, a upravo na osnovu budžeta od prije dvije godine obezbijeđen novac za finansiranje tada lokalnih izbora i da se na osnovu toga može donijeti slična odluka sada za opšte, te navodi da su EU, SAD, OEBS i OHR svojim pismom pokazali da je CIK u pravu.
“Oni imaju dobre i kvalitetne pravne timove koji su analizirali naš zahtjev i apsolutno su tražili da nam sredstva budu odobrena. Ministarstvo je dobilo naš korigovan zahtjev koji su nam tražili”, rekao je Bakalar, pojasnivši da se radi o manjoj tehničkoj preinaci postojećeg zahtjeva te da je zatraženo oko 1,54 miliona kako bi CIK mogao da u prvom tromjesečju finansira javne nabavke.
Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, potvrdila nam je da je primljen korigovan zahtjev koji je trenutno u proceduri. Ministarstvo zasad, kako nam je ona pojasnila, ima identičan stav koji su iznijeli u prethodnom saopštenju koje su uputili 19. januara.
U tom saopštenju oni indirektno kritikuju Bakalara jer tvrde da im član 11 Zakona o finansiranja institucija BiH zabranjuje da udovolje zahtjevu CIK-a.
“Medijska izvještavanja u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom spriječava finansiranje pa i održavanje opštih izbora daleko su od realnosti, što potvrđuje i članak XI stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH”, kažu oni, pojašnjavajući da u tom članku nedvosmisleno stoji da je to nadležnost na koju ima pravo Savjet ministara BiH, te time poručuju da CIK kuca na pogrešna vrata.
S obzirom na to da se slična situacija desila i u godini lokalnih izbora, a da je novac na kraju ipak dodijeljen, vjeruje se da će i ovaj put na ovaj ili onaj način, uz pritisak međunarodne zajednice, novac na kraju biti obezbijeđen, a izbori održani.
Bakalar kaže da je u prijedlogu koji su predstavnici međunarodne zajednice izradili kada je u pitanju tehnički dio izmjena Izbornog zakona uvažen najveći dio njihovih prijedloga te dodao da bi opšti izbori trebalo da budu održani 2. oktobra.
(Nezavisne novine)
