Ne postoje tri nove vlade, već ona ista – prošlogodišnja, pretprošlogodišnja i ona iz 2017. godine. Zašto je “Prointerov” klik drastično poskupio u vremenu pandemije, premijer Radovan Višković niti objašnjava niti ima namjeru.
Kredit od 57 miliona eura, sa grejs periodom od pet godina i petnaestogodišnjim rokom otpalate za premijera Republike Srpske Radovana Viškovića je izuzetno povoljan.
Nada se da će novu dužničku rabotu podržati narodni poslanici u RS. Ipak, nije spomenuo da, kada kreditima potpomaže privrednike, najbolje prolazi “Prointer”.
Ove godine održavanje data centra Vlade RS poskupjelo je za 300.754 KM u odnosu na 2020. Građani će IT tender majstorima za ovaj posao plaćati 899.700 KM!
Ne postoje tri nove vlade, već ona ista – prošlogodišnja, pretprošlogodišnja i ona iz 2017. godine. Zašto je “Prointerov” klik drastično poskupio u vremenu pandemije, Višković niti objašnjava niti ima namjeru.
Od 2017. do danas samo za ovaj posao apsolutni IT tender šampion potpisao je četiri ugovora ukupne vrijednosti 2.135.471 KM. U odnosu na prvi ugovor od 292.383 KM vrijednost posla porasla je više od tri puta.
U dokumentu, koji je u posjedu Žurnala, piše da je Generalni sekretarijat Vlade nabavku procijenio na 900.900 KM sa uračunatim PDV-om. Kako to obično bude, stigla je jedna ponuda, koja je odmah bila i prihvatljiva.
“Prointer”, firma sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, kao saradnikom iz prvog reda, ove godine ponudila se za samo 1.200 KM manje. Kako joj sertifikati i uprava odgovaraju vladajućoj strukturi, tako je sve završeno još jednim preskupim ugovorom potpisanim 27. januara.
Vrijednost održavanja data centra i infrastrukture informacionog sistema Vlade RS – 899.700 KM. Ovoliko novca iz javne kase “Prointer” će dobiti za narednih 12 mjeseci.
Godinama unazad održavanje data centra Vlade rezervisano je upravo za “Prointer”. Cijene skaču, obrazloženja, naravno, nema!
Kako je Žurnal pisao – ovaj posao u zgradi izvršne vlasti 2017. i 2019. godine koštao je 292.383, odnosno 344.442 KM.
Vrijednost istog posla 27. januara prošle godine procijenjena je na 598.946 KM. Tada je trebalo pružiti pomoć novoformiranom sarajevskom “Prointeru”. Kao konzorcijum ponudu su poslale firme majka i kćerka. I prošle! Višković ni tada ništa nije objasnio građanima čiji je novac potrošio.
Simptomatično, IT sektor postao je zanimljiv institucijama, javnim preduzećima i ustanovama u Republici Srpskoj od momenta kada se podmladak porodice Dodik latio tog posla. Kasnije je, 18. jula 2019. godine, pred narodnim poslanicima, vidno nervozni otac Dodik priznao da mu je sin “saradnik” u “Prointeru”, koji godišnje na tenderima dobija ugovore vrijedne desetine miliona maraka.
DOK SU FIRME NESTAJALE, “PROINTER” UGOVORIO 60 MILIONA
Prema podacima Agencije za javne nabavke BiH, firma s kojom Igor Dodik “sarađuje”, samo od 1. januara 2020. do 31. decembra iste korona godine sa javnim sektorom sklopila je 165 ugovora vrijednih ukupno 60.047.841 KM.
Sve ovo dešavalo se dok su ljekari širom RS radili bez odgovarajuće zaštitne opreme a građani sjedili u karantinu pod policijskom i prismotrom Helikopterskog servisa RS. Sve ovo dešavalo se dok su ostajali bez posla i bespomoćno posmatrali kako njihove firme nestaju.
Najviše, 48 poslova, “Prointer” je dobio nakon provedenih otvorenih postupaka u kojim je najčešće učestvovao kao jedini ponuđač. Vrijednost ovih poslova iznosila je 54.149.348 KM.
Spisak onih iz javnog sektora s kojima banjalučki “Prointer” sarađuje od 2015. godine je ogroman.
Kao isporučilac roba i usluga spominje se u ugovorima “Šuma RS”, Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, Savjeta ministara BiH, Republičke uprave za inspekcijske poslove, Opštine Laktaši, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Pravobranilaštva RS, Autocesta Federacije BiH.
Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS, Elektroprivrede HZ HB, Grada Doboja, Željeznica RS, Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, Ministarstva prosvjete i kulture RS, Ministarstva trgovine i turizma RS, Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Aerodroma RS, Elektro-Doboja, Vodovoda Doboj, Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS.
Elektroprivrede RS, Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, Investiciono-razvojne banke RS, Hidroelektrana na Vrbasu, Grada Gradiška, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Rudnika i Termoelektrane Gacko, Radio-televizije RS.
Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”, Službenog glasnika RS, Olimpijskog centra Jahorina, Tužilaštva BiH, Agencije za osiguranje RS, Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Instituta za zaštitu zdravlja RS, Hidroelektrana na Drini, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Elektro-Hercegovine.
Studentskog centra Pale, Helikopterskog servira RS, Doma zdravlja Banjaluka, Lutrije RS, Grada Banjaluka, Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, Doma zdravlja Bijeljina, Službe za zajedničke poslove Vlade RS, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), Elektrodistribucije Pale, Ministarstva odbrane BiH.
Ministarstva finansija RS, Centralne banke BiH, Voda Srpske, Elektroprenosa BiH, Vlade RS, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Puteva RS, Brčko distrikta, Zavoda za zapošljavanje RS, Hidroelektrana na Trebišnjici, Uprave za indirektno oporezivnje BiH, Elektrokrajine Banjaluka, Univerzitetskog kliničkog centra RS.
Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Poreske uprave RS, Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, Fonda penzijsko-ivalidskog osiguranja RS, Pošta Srpske…
Kako sve to sa samo sedamdesetak zaposlenih, među kojima ima i administrativnih radnika?
(Žurnal)
