ZLOUPOTREBA LIČNIH PODATAKA
Naime, on tvrdi da je nakon što je Fondacija za kinematografiju objavila konkurs za izbor korisnika sredstava za pozicije sufinansiranja filmskih projekata za 2020. godinu, kao autor filma “Fatima – godine genocida”, uredno i na vrijeme dostavio aplikaciju Fondaciji. Ademovićev film nije prošao na konkursu za dodjelu sredstava, ali on tvrdi da su mu tokom konkursne procedure zloupotrijebljeni lični podaci.
– Navedeni filmski projekat sadrži i podatke kao što su: jedinstveni matični broj, broj lične karte, scenarij kao i potvrde i ugovore institucija čiji su dokumenti označeni kao “povjerljivo“, među kojima i dokument filmskog distributera Blitz d.o.o. (grana CineStar) iz Zagreba. Međutim, šok je uslijedio kada sam saznao da su četiri od ukupno pet članova žirija, prilikom pregledavanja pristiglih filmskih projekata u periodu konkursne procedure od 12. do 19. augusta 2020. godine, putem e-maila i vibera pristigle projekte dijelili svojim kolegama i prijateljima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Zagrebu i Beogradu. Šokiran sam jer ja, kao preživjela žrtva srebreničkog genocida, čija je adresa prebivališta još uvijek u Srebrenici, te pošto se u filmskom projektu nalaze moji lični podaci kao i scenarij s nazivom projekta koji je vrlo “osjetljiva“ tema za RS i Srbiju, zahvaljujući članovima žirija Fondacije, moje kretanje kao i kretanje moje porodice u tim mjestima postalo je rizično, a u nekim mjestima i opasno – tvrdi Ademović.
Ademović: Tvrdi da Fondacija dodjeljuje novac pojedincima za lično bogaćenje
To je bio i jedan od razloga zbog kojih se obratio nadležnima u FBiH. Međutim, oni mu nisu odgovorili, zbog čega je Ademović uputio i prigovor Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, te je angažovao advokata.
– Kako bih skrenuo pažnju na problem s kojim sam se suočio, ne svojom krivicom, i ujedno zaštitio svoje lične podatke, obratio sam se Fondaciji za kinematografiju i Ministarstvu kulture i sporta FBiH koji se do danas nisu oglasili. Ovo da se kojim slučajem desilo u bilo kojoj državi zapadne Evrope, javni tužilac bi već bio na terenu. Stoga, obratio sam se i Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, a kompletan predmet proslijeđen je advokatu na postupanje. Želim naglasiti da su žiri i Upravni odbor Fondacije ove godine otišli toliko daleko da se s pravom moramo zapitati s kojom sigurnošću filmski autori i aplikanti uopšte mogu dostavljati svoje lične podatke i filmske projekte na konkurs ako im Fondacija ne garantuje sigurnost i zaštitu ličnih i poslovnih podataka? – pita se Ademović.
S druge strane, Ademović pojašnjava zašto mu je bila važna podrška, barem simbolična, države BiH za realizaciju njegovog projekta.
– Želim napomenuti da je projekat “Fatima – godine genocida“ s budžetom od dva miliona maraka već dobio finansijsku podršku koproducenata iz Italije i Irske, a očekivali smo i odgovor potencijalnog koproducenta iz Turske. Međutim, da bi se ugovori s navedenim koprodukcijama u iznosu od 80 posto ukupnog budžeta u potpunosti finalizirali i saradnja s koproducentima realizovala, bilo je potrebno da projekat ima i ostatak od 20 posto finansijske podrške od bar jedne institucije matične države projekta – kaže Ademović.
On izražava sumnju i u to da Fondacija za kinematografiju Sarajevo transparentno dodjeljuje sredstva iz budžeta za filmske projekte. Kao primjer navodi to što je i ove godine, već četvrti put zaredom, prilikom raspodjele novčanih sredstava za pozicije sufinansiranja filmskih projekata za 2020. godinu, Upravni odbor Fondacije dodijelio sredstva Udruženju “Oktavijan” iz Mostara, na čijem je čelu Slaven Knezović.
Prema Ademovićevim riječima, ”Oktavijan” nije opravdao ni to što su mu sredstva dodijeljena proteklih godina, te nije mogao ostvariti pravo na ponovno sufinansiranje Fondacije. On ukazuje i na to da je predsjednik Udruženja “Oktavijan” u rodbinskim vezama sa Zorom Dujmović, federalnom ministricom kulture i sporta, odnosno da mu je ona navodno snaha, te da je zbog toga ovo udruženje u povlaštenom položaju.
– Upravni odbor Fondacije ove godine dodijelio je 237.000 KM Udruženju “Oktavijan”, što je sa iznosima odobrenim ovom udruženju u zadnje četiri godine ukupno 1.139.064,00 KM. Iako novac dobijaju za snimanje filmova, od 2016. godine “Oktavijan” još nije počeo snimati niti jedan film. Treba se znati da je producent “Oktavijana” u 2016. godini snimio film „Mrtve ribe“ koji je pogledalo svega 80 gledalaca i koji je skinut s repertoara CineStara u Hrvatskoj. I ovo su neki od pokazatelja da dodjela sredstava treba biti podložna strožijim provjerama i kontroloma. Pošto je trenutni saziv UO Fondacije za kinematografiju u tehničkom mandatu, iskreno se nadam da će Vlada FBiH prilikom imenovanja novog Upravnog odbora prečešljati način raspodjele novca u Fondaciji za kinematografiju i utvrditi šta je i na koji način kome dodijeljeno, šta nije, a šta nikad neće ni biti dodijeljeno. Također, nadam se da će se budući saziv Upravnog odbora pridržavati Pravilnika o kriterijima odabira članova žirija za vrednovanje filmskih projekata i da kreativne i skupocjene filmske projekte neće vrednovati ljudi koji nikada nisu napisali ni slovo o filmu, kao što su fotografi – ljudi koji slikaju svadbe ili lokalni opštinski odbornici. Također, nadam se da će Fondacija za kinematografiju novčana sredstva bh. poreskih obveznika konačno dijeliti po transparentnim kriterijima koji uključuju relevantne umjetničke vrijednosti projekata, a ne kao do sada netransparentnim odlukama u režiji snahe, kćerke, kuma i prijatelja – kaže Ademović, dodajući da dok neki ne mogu dobiti ni marke iz budžeta za svoje projekte Fondacija za kinematografiju Sarajevo podržava s još između 30.000 i 40.000 KM godišnje Mostar film festival za koji tvrdi da je “porodični “ biznis Udruženja ”Oktavijan.”
Faksimili Odluka Fondacije o dodjeli sredstava za Udruženje “Oktavijan”: Ademović tvrdi da sredstva nisu dodijeljena u skladu s pravilima
SUSPENDOVANI PA NAGRAĐENI PRODUCENT
Sve ove tvrdnje i sumnje Ademović dodatno obrazlaže izjavom da je tokom prošlogodišnjeg konkursa u Fondaciji njegov projekat „Fatima – godine genocida“ žiri Fondacije bio podržao odlukom da mu se dodijeli 150.000 KM. Međutim, u to vrijeme, kako navodi Ademović, njegov projekat je zastupala jedna producentska kuća iz Tuzle, na čijem je čelu bio producent koji je zbog toga što, pak, nije prošao njegov filmski projekat, uputio prijetnje SMS-om jednom od članova žirija koji je diskvalifikovao tu produkcijsku kuću, čime je iz konkursa za dodjelu sredstava ispao i Ademovićev film koji je faktički bio kolateralna šteta zbog nesuglasica između producenta i članova žirija.
– Ja se tada nisam protivio takvoj odluci, čak sam i podržao stav Fondacije jer ne podržavam takvo ponašanje i s tom produkcijskom kućom sam raskinuo ugovor o saradnji. Fondaciji sam izrazio podršku bez obzira na to što moj projekat nije prošao, jer sam osudio nedolično ponašanje tog producenta. Tada sam dobio ponudu od jednog člana Upravnog odbora Fondacije da njegovom producentu ustupim svoj projekat i obećanje da će on biti podržan ove godine te da će, osim dodijeljenih sredstava od Fondacije, moj filmski projekat iz drugih fondova dobiti jos dodatnih 100.000 KM. Naravno, ispostavilo se da su to bila samo obećanja koja bi “zamazala oči” i da javnost slučajno ne bi saznala o navedenim prijetnjama i nelogičnim ali i skandaloznim ocjenama žirija. Naknadno sam saznao da su tom „diskvalifikovanom“ producentu 11 dana kasnije dodijelili 29.500,00 KM. Skandalozno je da Fondacija za kinematografiju novac poreskih obveznika, koji bi trebao biti usmjeren za filmske projekte relevantne umjetničke vrijednosti, dodjeljuje u svrhe ličnog bogaćenja uskog kruga ljudi i članova njihove porodice – zaključuje Ademović.
U namjeri razjašnjenja ovog svojevrsnog “Gordijevog čvora”, krenuli smo redom tražiti komentar na Ademovićeve tvrdnje od prozvanih institucija i pojedinaca.
Fondaciji za kinematografiju Sarajevo uputili smo upit o tome na osnovu kojih kriterija i dokaza dodjeljuje sredstva za realizaciju filmskih projekata i ko prati način utroška sredstava, odnosno da li se ona dodjeljuju i troše namjenski. Također, pitali smo da li se Upravni odbor ili neko iz Fondacije oglasio o prigovoru reditelja Mirsada Ademovića koji im se obratio pisanim putem 27. avgusta ove godine, te smo tražili oglašavanje o navodima da je došlo do “ zloupotrebe povjerljivih ličnih i poslovnih podataka iz filmskog projekta “Fatima – godine genocida“”, kao i da se očituju o Ademovićevim tvrdnjama u vezi s dodjelom sredstava Udruženju “Oktavijan“, te njegovom zahtjevu za poništenje konkursa. Pisani odgovor Fokusu iz Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju prenosimo u cijelosti.
– Odabir korisnika sredstava, osnov za korištenje sredstava Fondacije iz reda stvaralaca i djelatnika sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, način raspoređivanja sredstava, procedure za izbor korisnika sredstava Fondacije, kriterij za izbor korisnika Fondacije i druga pitanja značajna za zakonit i efikasan rad Fondacije za kinematografiju se vrši po procedurama i kriterijima regulisanim u Pravilniku o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava Fondacije za kinematografiju, broj: 02-6/13 od 23. 1. 2013. godine, i Poslovnikom o radu žirija Fondacije za kinematografiju 02-63/13 od
2. 9. 2013. godine. Vezano za upit o prigovoru Udruženja „Makpro“ Zenica o odavanju tajnosti ličnih podataka i neregularnosti procedure izbora filmskih projekata za 2020. godinu, broj 24/20 od 27. 8. 2020. godine, a proslijeđen u Fondaciju za kinematografiju 28. 8. 2020. godine, Upravni odbor Fondacije za kinematografiju je 30. 9. 2020. godine izvršio uvid u istu, te je obavijestio Udruženje „Makpro“ Zenica da vezano za navode o odavanju tajnosti ličnih i poslovnih podataka te svih posljedica koje su proistekle nakon završene konkursne procedure Fondacije za kinematografiju, Upravni odbor Fondacije za kinematografiju nije nadležan za uklanjanje posljedica spomenutih navoda. Također, predsjednik i članovi žirija su prilikom preuzimanja dokumentacije za vrednovanje projekata pristiglih po objavljenom konkursu za odabir korisnika sredstava upućeni na Poslovnik o radu žirija Fondacije za kinematografiju broj: 02-63/13 od 2. 9. 2013. godine, u kojem je naznačeno da se predsjednik i članovi žirija obavezuju da ne istupaju u javnosti ili na neki drugi način, bilo pojedinačno ili u cjelini, sve dok traje postupak vrednovanja pristiglih projekata. Upravni odbor Fondacije za kinematografiju nije nadležan sankcionisati članove žirija vezano za posljedice proistekle iz navodnog nedoličnog ponašanja pojedinaca. U dopisu navodite i sredstva doznačena Kazališno-filmskoj udruzi “Oktavijan”, konkursnim procedurama za odabir filmskih projekata u skladu odabirom žirija za vrednovanje filmskih projekata. Ovim putem vas obavještavamo da ugovori za projekte Kazališno-filmske udruge “Oktavijan” su u ugovorenim rokovima, koji su i u skladu s Pravilnikom o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava Fondacije za kinematografiju, broj: 02-6/13 od 23. 1. 2013. godine – navodi se u odgovoru Fondacije za kinematografiju Sarajevo.
Premda i sama Fondacija navodi da radi po Pravilniku na koji se i poziva u odgovoru, ipak ostaje nejasno da li je u slučaju Udruženja “Oktavijan” ispoštovan član 30. Pravilnika, u kojem se navodi:
– Krajnji rok za ispunjavanje uvjeta iz Ugovora o dodjeli i korištenju bespovratnih sredstava Fondacije, rok završetka filma koji imaju producentske kuće, odnosno pravne osobe kojima su odobrena sredstva, je 3 godine po potpisivanju istog. Ukoliko ne bude ispunjen uvjet iz stava 1. ovog člana producentskoj kući, odnosno pravnoj osobi kojoj su odobrena sredstva obustavit će se isplata i na zahtjev Fondacije će dodijeljena sredstva u punom iznosu vratiti na račun Fondacije koja će se preusmjeriti u nove projekte. Iznimno, Upravni odbor može ovaj rok produžiti za još jednu godinu – navodi se u članu 30. Pravilnika o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava Fondacije za kinematografiju.
Provjerili smo na zvaničnoj stranici Fondacije kome su sredstva dodjeljivana protekle četiri godine za filmske projekte i u svakoj odluci, čije faksimile donosimo u prilogu ovog teksta, nalazi se i Udruženje “Oktavijan” kojem je proteklih godina dodijeljeno više od million maraka.
ŠTURI ODGOVOR IZ MINISTARSTVA
Federalnu ministricu kulture i sporta Zoru Dujmović pitali smo da se očituje u vezi s navodima iz Ademovićevog pisma o tome da se Udruženju “Oktavijan” dodjeljuju sredstva za snimanje filmova, a da ih oni ne snimaju, kao i da li će Ministarstvo na čijem je čelu preduzeti nešto u tom pravcu. Također, zamolili smo ministricu Dujmović da nam odgovori na pitanje da li je ona u rodbinskim vezama sa Slavenom Knezovićem, predsjednikom Pozorišno-filmskog udruženja “Oktavijan” Mostar, te da je Udruženje zbog toga u povlaštenom položaju. I odgovor iz Kabineta ministrice Dujmović u kojem nije odgovoreno na sva naša pitanja prenosimo u cijelosti.
Odgovor iz Kabineta ministrice Dujmović: Na upit o rodbinskim vezama nije odgovoreno
– Vezano za Vaš upit, nakon primitka Zahtjeva reditelja Mirsada Ademovića ispred Udruženja „Makpro“, isti je upućen Upravnom odboru Fondacije za kinematografiju na postupanje. Do današnjeg dana Upravni odbor nas nije izvijestio o pomenutom predmetu te im je upućena urgencija za postupanje – navodi se u odgovoru iz Kabineta ministrice kulture i sporta FBiH Zore Dujmović.
Pisani upit s navodima da je Udruženje “Oktavijan” dobilo protekle četiri godine više od million maraka, a da nije snimilo nijedan film, uputili smo i Slavenu Knezoviću, predsjedniku ovog udruženja. Pitali smo Knezovića i da li je u rodbinskim vezama s ministricom Dujmović, te smo tražili konkretne podatke o tome koliko je Udruženje “Oktavijan” iz Mostara dobilo sredstava u posljednje četiri godine od Fondacije i na koje projekte su utrošeni.
Knezović: Nije odgovorio na pisani upit, ali u telefonskom pozivu pitanja nazvao “nebulozama” FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL
Umjesto pisanog odgovora, Knezović je telefonski pozvao novinarku Fokusa i pitao: “Da li ste mi Vi poslali ove nebuloze?”
Knezovića smo zamolili da se, s obzirom na to da je pozvao po završetku radnog vremena i da je telefonska veza bila izuzetno loša, o čemu potvrđuje i snimak razgovora, na naš upit očituje pisanim putem, shodno tome da smo mu upit i mi uputili e-mailom. Do danas odgovor nismo dobili.
(Fokus)
