SDA, HDZ I SNSD BLOKIRAJU PUT U EU: Zaustavljena antikorupcijska reforma sistema javnih nabavki

Evropska unija je krajem 2017. godine pozvala BiH da ubrza proces usklađivanja sa direktivama EU o javnim nabavama i koncesijama iz 2014. godine, a posebno da se u Zakon o javnim nabavkama uvedu odredbe o borbi protiv korupcije i sukobu interesa. Savjet ministara BiH je u novembru 2017. godine usvojio Odluku o osnivanju radne grupe za izradu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama (Nacrt ZIDZJN). Radnu grupu, pored predstavnika Agencije za javne nabavke, Ureda za razmatranje žalbi i Direkcije za evropske integracije, činili su i stručnjaci iz oblasti javnih nabavki iz različitih ministarstava i agencija u Bosni i Hercegovini. Kroz konferencije i okrugle stolove omogućeno je široj javnosti (NVO, ponuđači, akademska zajednica i dr.) da učestvuje u reformi sistema javnih nabavki.

Nacrt ZIDZJN je završen sredinom 2018. godine i dostavljen Agenciji za javne nabavke koja je potom zatražila mišljenje od nadležnih institucija (Ministarstvo pravde BiH, Ured za zakonodavstvo BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Direkcija za evropske integracije BiH i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH), kao i Evropske komisije. Nakon dugotrajnog procesa dobijanja mišljenja i određenih dopuna, Nacrt ZIDZJN je dobio pozitivna mišljenja od svih pobrojanih institucija i stvoreni su uslovi za njegovo upućivanje u dalju proceduru.

Međutim, dogodilo se nekoliko politički režiranih promjena na poziciji direktora Agencije za javne nabavke (AJN) u posljednjih nekoliko mjeseci. AJN još uvijek nije dostavila Nacrt ZIDZJN Savjetu ministara BiH. Funkciju vršioca dužnosti direktora u ovoj Agenciji trenutno obavlja Tarik Rahić, pa ga je Žurnal u skladu sa tim kontaktirao sa namjerom da dobijemo njegov odgovor na pitanje zašto Nacrt ZIDZJN nije proslijeđen u dalju proceduru. Međutim, Rahić nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Da su antikorupcijske odredbe u Nacrtu ZIDZJN trn u oku interesno-političke koalicije na državnom nivou potvrđuje uključivanje entitetskih privrednih komora u izradu ”novog” Zakona o javnim nabavkama, a što je preko medija bliskih SNSD-u najavio Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH. Odmah nakon Tegeltijine najave, ozvaničeno je da su Područna privredna komora Banja Luka i Privredna komora FBiH u oktobru 2020. godine oformile stručni tim za izradu prijedloga novog Zakona o javnim nabavkama (ZJN) koji čine stručnjaci iz BiH i regiona.

Prema saznanjima Žurnala, članovi stručnog tima entitetskih privrednih komora koji su učestvovali u izradi prijedloga ZJN, između ostalih, su Dragan Vukajlović, osoba sa kriminalnim dosijeom upravo zbog korupcije u javnim nabavkama, i Siniša Tešanović koji treba da bude izabran za člana Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) o čijem je izboru Žurnal nedavno pisao.

Zanimljivo je to da je pomenuti stručni tim za manje od mjesec dana uspio završiti svoj zadatak, a Žurnal je od izvora bliskih stručnom timu došao u posjed jedne od verzija teksta Zakona koji su izradili. Prema mišljenju većine stručnjaka iz oblasti javnih nabavki sa kojima smo se konsultovali, tekst izrađen od strane stručnog tima privrednih komora najvećim dijelom je plagijat Nacrta ZIDZJN koji je izradila Radna grupa Savjeta ministara BiH, a čije usvajanje, podsjetimo, opstruiše Tarik Rahić, novoimenovani v.d. direktora Agencije za javne nabavke.

Stručnjaci koje smo konsultovali ističu da postoje 3 ključne razlike u tekstu prijedloga Zakona o javnim nabavkama (ZJN) privrednih komora i Nacrta ZIDZJN.

Prva i najbitnija razlika je u tome što su iz ZJN privrednih komora uklonjene antikorupcijske odredbe koje se odnose na uvođenje instituta inspekcijskog nadzora u javnim nabavkama. Inspekcijski nadzor prema tekstu Nacrta ZIDZJN trebao bi vršiti Inspektor za javne nabavke iz Agencije za javne nabavke sa ovlašćenjima od velikog značaja za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama. Provodeći inspekcijski nadzor, ukoliko utvrdi da je povrijeđen Zakon o javnim nabavkama, Inspektor za javne nabavke bio bi ovlašćen da izrekne i uruči nalog za naplatu novčane kazne, izda prekršajni nalog za učinjeni prekršaj, podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i, što je za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama najbitnije, podnese prijavu za učinjeno krivično djelo, te da obavijesti drugi organ o potrebi preduzimanja mjera iz nadležnosti tog organa (op. a. policija, tužilaštvo…).

Druga bitna razlika je u tome što je kod postupaka male vrijednosti u ZJN privrednih komora povećan vrijednosni prag do koga je dozvoljeno zaključenje ugovora. Za direktni sporazum sa 6.000 KM vrijednosni prag je povećan na 8.000 KM, a za konkurentski zahtjev sa 50.000 KM na 80.000 KM za robe i usluge, odnosno sa 80.000 KM na 100.000 KM za radove. S obzirom na to da su postupci male vrijednosti u javnim nabavkama označeni kao najmanje transparentni postupci, ovo povećanje vrijednosnog praga do koga je dozvoljeno zaključenje ugovora samo podstiče veće pronevjere javnog novca.

Treća razlika je vezana za Ured za razmatranje žalbi (URŽ) koji bi prema ZJN privrednih komora bio  preimenovan u Državnu komisiju za žalbe u javnim nabavkama (DKOM), a jedan od uslova koje moraju ispunjavati članovi DKOM-a je da imaju radno iskustvo u struci najmanje 10 godina, što znači da je znatno sužen krug ljudi koji mogu biti imenovani i onemogućeno uključivanje mladih ljudi u rad ove institucije.

Iz svega predhodnog je jasno da postoji smišljena opstrukcija antikorupcijske reforme javnih nabavki, pa samim tim i puta Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju, od strane koalicije SNSD, SDA i HDZ. Razlog su antikorupcijske odredbe koje bi doprinijele sprečavanju, otkrivanju i dokazivanju brojnih korupcijskih afera poput ”Respiratora” u FBiH, odnosno ”Mobilne bolnice” i ”Travel 4 Fan” u RS i druge.