Prošle nedjelje je u našu zemlju deportovano 25 državljana BiH, koji su bili dio Islamske države. Među njima je sedam bivših boraca ove države, šest žena i trinaestoro djece. Za ovaj povratak jednoglasnu saglasnost je dalo Predsjedništvo BiH, a odluku državnih institucija je putem društvenih mreža pohvalio i američki državni sekretar Majk Pompeo. Iako se ne zna tačan broj državljana BiH koji se i dalje nalazi u Siriji, procjena Ministarstva bezbjednosti je da se radi o 55 muškaraca i 45 žena, dok se broj djece ne može utvrditi.
Nakon dolaska na Međunarodni aerodrom u Sarajevu, šest žena i 12 djece je prošlo odgovarajuće provjere od strane Granične policije, zatim su transportovani u prihvatni centar na dalje provjere i pružanje medicinske pomoći. Dok je preostalih sedam muškaraca iz ove grupe, koji su ratovali za ISIL u Siriji i Iraku, predato u Tužilaštvo BiH gde im je određen jednomjesečni pritvor.
Na povratku ove, prve veće grupe naših državljana pripadnika ISIL-a, u koordinisanoj akciji su učestvovale nadležne institucije BiH i međunarodni partneri. Posebnu zahvalnost Ministarstvo bezbjednosti BiH je izrazilo Američkoj ambasadi u Sarajevu za pomoć u sprovođenju cjelokupne akcije.
Kao dio globalne koalicije BiH ima obavezu da prihvati svoje državljane koji su se borili na strani ISIL-a. Nakon povratka u zemlju, ove ljude čeka procesuiranje u skladu sa zakonima. Pošto se radi o jednoj apsolutno novoj društvenoj pojavi, država i nadležne institucije moraju da traže odgovarajuća rješenja.
Za naš portal mišljenje o cjelokupnoj situaciji oko povratka pripadnika ISIL-a u matične zemlje dala je prof. dr Marija Đorić, stručnjak za ekstremizam i terorizam iz Beograda: „Povratak pripadnika ISIL-a (i njihovih porodica) sa ratišta će predstavljati značajan bezbjednosni izazov za BiH i to sa odloženim dejstvom. Za ovakve povratnike je potrebno napraviti programe deradikalizacije (koji nikada ne funkcionišu 100%) u kojima će učestvovati timovi stučnjaka i to iz raznih oblasti: bezbjednosti, psihologije, psihijatrije, socijalnog rada itd. Osim bezbjednosnog nadzora i provjere džihadista biće potreban i adekvatan rad sudskih organa koji bi trebalo da procesuiraju ove ljude na adekvatan način uz primjerene kazne. U zatvorima treba voditi računa da povratnici sa ratišta ne dođu u kontakt sa ostalim zatvorenicima i izvrše dodatnu radikalizaciju nad tamošnjim zatvorenicima. Nažalost, odsluženjem zatvorske kazne se ne uništava toksična ideologija kojom su zadojeni ovi ljudi, već je potreban stalni rad sa njima.“
Na pitanje da li ovi povratnici mogu imati određeni uticaj na lokalno stanovništvo prof. dr Đorić odgovara: „Povratnici sa ratišta će za domaće ekstremiste koji djele ovu ideologiju sa njima, a koji nisu otišli u Siriju i Irak, predstavljati neku vrstu heroja, te treba voditi računa da novopridošli džihadisti ne izvrše ideologizaciju tih ljudi. Biće puno posla za bezbjednosne službe, posebno što je ovo novi bezbjednosni izazov sa kojim se suočava cijeli svijet.“
Na pitanje kako bi država i društvo trebali da se ponašaju prema ženama i djeci koji su bili u Siriji i Iraku kao deo ISIL-a sagovornica je rekla: „Proces deradikalizacije bi trebalo da prođu i žene koje će se vratiti sa svojim porodicama, a poseban akcenat treba staviti na djecu koja su rasla u nenormalnim uslovima. Nemojmo zaboraviti da je oko 2.000 djece ISIL-a prošlo rigorozne vojničke obuke i da su indoktrirana na najgori mogući način. Djeca koja se vraćaju su traumatizovana i posebnu pažnju treba obratiti na njih.“
Za sam kraj prof. dr Đorić navodi da povratak dižhadista ne predstavlja samo bezbjednosni problem za BiH, već i socijalni i porodični, jer treba integrisati povratnike u društvo, obezbijediti im posao, socijalnu pomoć i sl. Posebno će biti senzitivno pitanje šta raditi sa djecom koja su u radikalizovanim porodicama. Stigmatizacija povratnika od strane okruženja će biti takođe još jedan u nizu problema sa kojima će se suočiti društvo u BiH.
Sve u svemu, pored svih problema sa kojima se BiH suočava, dobila je još jedan ozbiljan problem na koji će morati da pronađe odgovor što prije. I to problem koji se sasvim sigurno neće riješiti tako brzo i sa kojim ćemo morati da živimo barem u bližoj budućnosti.
Izvor: infoveza.com
