Oktobar je mjesec posvećen podizanju svijesti o borbi protiv raka dojke, najčešćeg malignog oboljenja kod žena širom svijeta. Ovo je vrijeme kada se naglašava važnost redovnih pregleda, samopregleda, rane dijagnoze i pravovremenog liječenja kako bi se smanjio broj oboljelih i spasili životi. Kroz različite kampanje i inicijative, nastoji se pružiti podrška oboljelim ženama i njihovim porodicama, kao i podići svijest o značaju prevencije i edukacije o ovoj bolesti.
Piše: Melani Isović; foto: Pixabay
Rak nije samo bolest osobe koja boluje, već i cijele porodice. Kada neko dobije ovu dijagnozu, svi članovi porodice suočavaju se s teškim emocijama, brigama i izazovima. Njihova podrška postaje nezamjenjiva, dok zajedno prolaze kroz različite faze – od šoka i straha, do nade i borbe – prilagođavajući se promjenama koje bolest donosi u njihove živote.
Evropska komisjija preuzma sve raspoložive mjere u borbi protiv raka. Svjesni da će ako ne počnu odmah djelovati broj umrlih u Uniji do 2035. godine povećati za više od 24%, i da će rak postati glavni uzrok smrti.
Prema podacima globalne zdravstvene statistike o raku (GLOBOCAN) za 2020. godinu u Bosni i Hercegovini broj novooboljelih od te zloćudne bolesti iznosi je 14.637, kod žena je najučestaliji rak dojke, a procjenjuje se da godišnje u Bosni i Hercegovini rak dojke bude dijagnosticiran kod 1.500 žena.
Većina raka dojke može se uspješno liječiti ako se otkrije na vrijeme u ranoj fazi. Ključni korak u određivanju najboljeg načina borbe protiv bolesti je saznanje s kojim se tačno podtipom raka dojke suočavate. Kada znate koji je podtip, postoji veća šansa da će terapijski plan biti prilagođen vašim specifičnim potrebama, što povećava šanse za bolji odgovor na liječenje. Rano prepoznavanje vrste raka pruža pacijentima nadu i priliku za oporavak.
Iz Savez žena oboljelih od raka dojke „Iskra“ iz Banjaluke ističu da je potrebno raditi kampanje koje pomažu u edukaciji javnosti o preventivnim mjerama, važnosti redovnih pregleda i zdravim životnim navikama koje smanjuju rizik od bolesti. Kroz kampanje se mogu doprijeti do šire publike, povećati svijest o ranoj dijagnozi i osnažiti žene da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju svog zdravlja.
„Radi se na prevenciji i edukaciji o raku dojke.Potrebno je uvesti skrining, jer rak otkriven u ranoj fazi je 90% izlječiv. A liječenje puno jefinije i za državu i za pacijenta“, naglašavaju iz Saveza žena oboljelih od raka dojke „Iskra“.
Osobe oboljele od raka u Bosni i Hercegovini suočavaju se s brojnim problemima, počevši od složene i često spore birokratije. Tokom svakog pregleda pacijenti gube sate na birokratiju, preuzimanje uputnica i odlaska specijalisti. Proces dobivanja potrebne dokumentacije za liječenje, uključujući uputnice, termine i odobrenja, često traje dugo i izaziva dodatni pritisak.
„Najveći problem kod nas su liste čekanja za inovativne lijekove.Što se tiče dijagnostike sve se odrađuje na vrijeme. Pomoglo bi kad bi postojale elektronske uputnice kao i recepti.Kad dođeš kod specijaliste da u sistemu već ima tu uputnicu.“, navode iz Saveza žena oboljelih od raka dojke „Iskra“.
Posebno su ugroženi pacijenti koji nemaju porodicu koja bi im pomogla sa rješavanjem papirologije. U ovim teškim trenucima, kada je svakodnevica puna neizvjesnosti, nedostatak podrške može dodatno otežati borbu sa bolešću. Svi ti administrativni zadaci, poput zakazivanja pregleda, prikupljanja potrebnih dokumenata i komunikacije s zdravstvenim ambulantama, postaju još jedan teret koji pacijenti moraju nositi sami.
„Za takve slučajeve bi se trebala osposobiti služba koja bi im pomagala“, govore iz Saveza žena oboljelih od rka dojke „Iskra“.
Nažalost, pacijenti koji ne žive blizu specijalističkih onkoloških ambulanti često se suočavaju sa teškim situacijama. Kada putuju satima da bi stigli na terapiju, a krvna slika im nije dobra, ne mogu primiti hemoterapiju i moraju se vratiti kući bez potrebnog liječenja. Ovaj odnos prema pacijentima ne samo da je financijski opterećujući, već i psihološki težak. Nažalost, država često ne razmišlja o potrebama ovih pacijenata i ne nudi adekvatna rješenja koja bi im olakšala pristup potrebnoj zdravstvenoj zaštiti. Ova nebriga ostavlja pacijente i njihove porodice u osjećaju straha i bespomoćnosti u njihovoj borbi protiv opake bolesti.
„Problem je što se terapije moraju primati u kliničkim centrima.Druge mogućnosti nema.Olakšalo bi se kad bi takvi pacijenti imali obezbjeđen prevoz do bolnica“, ističu iz Saveza žena oboljelih od raka dojke „Iskra“.
Uloga neformalnih pružatelja skrbi, posebno članova porodice od presudne je važnosti u pružanju podrške i njege oboljelima od raka. Sa obzirom na emocionalno i fizičko opterećenje koje nosi briga o oboljelima od raka, ključno je da se pruži podrška onima koji su u toj ulozi, jer je rak bolest koja pogađa cijelu porodicu. Evropska komisija prepoznaje ovu potrebu i naglašava važnost da države članice u potpunosti implementiraju „Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi“. Ova direktiva omogućava dopust za pružatelje skrbi i fleksibilno radno vrijeme, čime se olakšava balans između profesionalnih obaveza i brige o voljenima.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini ovakvi mehanizmi trenutno ne postoje, a vrlo malo se zna o ovim pitanjima. Ova neinformisanost ali i nebriga od strane sistema otežava postizanje ravnoteže između posla i brige o bolesnom članu porodice, ostavljajući mnoge pružatelje skrbi da se suočavaju s osjećajem preopterećenosti.
„To je odlična zamisao ali kod nas toga još nema. Bilo bi od velikog značaja za oboljele da članovi porodice imaju te mogućnosti“, navode iz Saveza žena oboljelih od raka dojke „Iskra“.
Osobe oboljele od raka, kao i njihovi najbliži, često se suočavaju s osjećajem straha, tjeskobe, bespomoćnosti i depresije. U takvim trenucima, pružanje psihološke pomoći postaje od suštinske važnosti. Psihološka podrška može pomoći oboljelima kako bi se nosili sa emocionalnim opterećenjem i izazovima koje bolest donosi. Takođe, tu se ne isključuju članovi porodice kojima je potrebna podrška za suočavanje sa stresom, prihvatanje bolesti i neizvjesnošću.
„Psihološka pomoć je od velike pomoći za oboljele i za porodicu. Mi u udruženju već par godina imamo psihologa koji pomaže i oboljelima i porodici. A i na našoj onkologiji na UKC Banja Luka imamo psihologa“, naglašavaju iz Saveza žena oboljelih od raka dojke „Iskra“.
Evropska komisija pruža potporu za promicanje programa prekvalifikacije i usavršavanja kako bi se osobama koje su preživjele rak pomogli da se vrate na tržište rada. Ovi programi, uz financijsku potporu iz Europskog socijalnog fonda plus, imaju za cilj olakšati reintegraciju ovih pojedinaca u društvo i radnu sredinu. U Bosni i Hercegovini, ljudi koji su preživjeli rak često su prepušteni sami sebi. Neophodno je da se i u Bosni i Hercegovini počne razgovarati o važnosti ovakvih inicijativa i da se stvore uslovi koji će podržati oboljele i njihove porodice, omogućavajući im bolju budućnost nakon borbe sa ovom teškom bolešću.
„Puno bi pomogao,jer bi se oboljeli vraćali na posao i osjećali bi se korisniji i društveno korisni“ za kraj ističu iz Saveza žena oboljelih od raka dojke.
Rak nije samo borba pojedinca, to je bolest koja razara cijelu porodicu. Dok se u Evropskoj uniji aktivno rade na podršci oboljelima, u Bosni i Hercegovini ti ljudi ostaju prepušteni sami sebi. Vrijeme je da se konačno probudimo i preuzmemo odgovornost! Oboljelima od raka i njihovim porodicama potrebna je pomoć i podrška, a ne ignorisanje.
