Republika Srpska posjeduje bogato kulturno i istorijsko naslijeđe koje zaslužuje da bude očuvano i prezentovano na način koji će privući i lokalne posjetioce i turiste iz cijelog svijeta. Nažalost, manjak specifičnih tematskih muzeja otežava nam da u potpunosti predstavimo sve aspekte naše bogate baštine. Međutim, kroz zajedničke napore mogu se uputiti inicijative da se pokrenu aktivnosti koje će dodatno obogatiti našu kulturnu i turističku ponudu.
Tematski muzeji omogućavaju duboko istraživanje specifičnih aspekata kulture, istorije, prirode ili umjetnosti. Mogu privući turiste zainteresovane za specifične oblasti, privlačeći pažnju na određenu temu. Ne samo da čuvaju i predstavljaju prošlost, već služe i kao obrazovni centri. Kroz tematske muzeje, imamo priliku da ispričamo priče koje inače ne bi bile ispričane, poput onih sačuvanih na starim razglednicama i markicama.
Osnivanje muzeja razglednica i filatelije predstavljao bi konkretan primjer. To bi bio jedinstven kulturni dragulj u Republici Srpskoj, ne bi prikazivao samo zbirke koje svjedoče o prošlim vremenima, već bi služio i kao edukativna platforma koja bi približila generacijama vrijednost ovih malih, ali moćnih medija komunikacije.
Razglednice i markice pričaju priče o putovanjima, prijateljstvima, ljubavima i istorijskim događajima. Kroz donacije građana, ovaj muzej bi mogao postati mjesto zajedničkog sjećanja i kulture, otvoreno za sve generacije. Pri tome, poštanske markice su jedinstven izvor za „veliku istoriju“ zemlje, jer pokazuju portrete predstavnika vlasti, kulture, nauke, i različite aspekte politike zemlje, poput markica sa prizorima prirodnih rezervata. S druge strane, razglednice su više o neformalnom, jer sadrže lične priče pošiljalaca i pokazuju nam mikroistoriju. Poštanske markice mogu se razmatrati u kombinaciji s razglednicama.
Muzej filatelije i razglednica je i konkretan primjer narodne diplomatije.
Građani bi mogli da doniraju svoje primjerke i kolekcije razglednica, markica i drugih relevantnih artefakata, koji bi bili dio stalne muzejske postavke koja će edukovati i inspirisati posjetioce.
Nevladin sektor mogao bi biti ključni pokretač inicijative za osnivanje muzeja: organizovati kampanje, pokrenuti akcije i uključite zajednicu kroz radionice i javne događaje.
Trebalo bi uključiti nadležna ministarstva, pošte, opštine, obrazovne ustanove i turističke organizacije, kako bi se osigurala podrška i resursi potrebnu za osnivanje muzeja.
Razglednice sadrže mnoštvo informacija o svakodnevnom životu ljudi koji su pisali svoje poruke na njima i slali ih. To nam omogućava da bolje razumijemo naše pretke, njihov svjetonazor i svakodnevicu, kao i druge narode, proučavajući sličnosti i razlike u načinu života ljudi u prošlosti. Sve to može biti uspješna platforma za narodnu diplomatiju.
Jedan od pokretača takve aktivnosti je edukativni projekat „Poštansko“, koji je Timur Husjanov, sa kojim sam razgovarala pokrenuo 2022. godine.
Kroz ovaj projekat, zajedno sa svojim timom, Timur organizuje izložbe i dvije vrste radionice. U okviru jedne vrste radionica, radeći sa razglednicama starim između 110 i 120 godina, učesnici se upoznaju sa svakodnevicom ljudi koji su tad živjeli, kroz poruke koje su pisali na poštanskim razglednicama. U okviru druge vrste radionica, učesnici se posvećuju sadašnjosti, kroz izradu personalizovanih razglednica koje prikazuju svakodnevnicu (koristeći metode art-terapije koje predlaže priholog projekta Jekaterina Urusova).
“Već sam pripremio nekoliko razglednica koje su iz Banjaluke stigle u Rusiju i voljan sam posjetiti Republiku Srpsku, organizovati izložbu i radionice, te pomoći u kreiranju prijedloga”, izjavio je Husjanov nedavno.
Projekat je konkretan primjer narodne diplomatije i pomaže uspostavljanju interkulturalnog dijaloga, pričajući o različitim kulturama, pokazujući zanimljive razlike i sličnosti, primjere dijaloga u prošlosti, i predlažući da se taj dijalog nastavi i u sadašnjosti, te pojača u budućnosti.
Maja Balaban Lolić
