Sprega politike i privatnika: Građani ekotest platili sedam puta više nego što su trebali?!

U proteklim godinama od građana je oduzeto na desetine miliona KM suprotno važećim propisima. Fokus.ba prikupio je niz eklatantnih podataka te je na faktore pokušao razložiti cijelu shemu na relaciji politika – privatnik – vlast.

Građani koji su u stanicama tehničkog pregleda na području Federacije BiH tokom prošle godine registrovali svoja vozila umjesto 3.436.325 KM platili su po osnovu obaveznog ekotesta za registraciju svakog vozila skoro sedam puta više odnosno 22.973.530 KM, saznaje Fokus.ba.

Bez javnog oglasa

Razlika od nevjerovatnih 19.537.205 KM otišla je privatnim stanicama tehničkog pregleda kojih trenutno ima oko 180, kao i firmama zaduženim za nadzor ovih prihoda, a koje je Vlada FBiH bez javnog oglasa izabrala još 2012. godine.

Ovaj megaprofit im je omogućen spornim Pravilnikom o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila koji je 2017. donio bivši ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić (HDZBiH). Cijena ekotesta, prema tom pravilniku, s 5 KM, koliko je propisano državnim propisom (ista cijena u RS-u), u FBiH je podignuta na 22 KM (za benzince) odnosno na 36 KM (za dizelaše). Ekotest se naplaćuje i za vozila s plinom gdje se koristi gorivo koje daje nepovoljniju emisiju.

Navedeni pravilnik donesen je uprkos upozorenju Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH da se morala poštovati hijerarhija propisa odnosno pravilnik koji je bio na snazi na nivou BiH. Takođe, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je 2022. godine, za vrijeme mandata ministra Vojina Mitrovića (SNSD), od ministra Lasića i Vlade FBiH tražilo da razmotri cijenu ekotesta uz obrazloženje da se krši Zakon o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.

No, jednako kao i prethodna, i aktuelna Vlada FBiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, koja je imenovana 3. maja 2023. godine, više od devet mjeseci odlučila je „tolerisati“ sporni pravilnik.

SDP se ušutio

To je učinila iako je SDP, čiji je predsjednik Nikšić 2018. godine kao opoziciona stranka javno tražio da se ovaj pravilnik stavi van snage tvrdeći da je nezakonit. Od tadašnjeg premijera Fadila Novalića (SDA) tražili su da smijeni Lasića, a ukoliko to ne uradi, najavljivali su krivične prijave. SDP, nakon što je postao pozicija u FBiH, po ovom pitanju se više ne oglašava. Statistika, koja govori o ostvarivanju megafprofita u ovoj oblasti, dijelom nam daje odgovor na pitanje: Zašto?

Federalni zavod za statistiku sredinom februara objavio je podatak o tome da je u 2023. godini registrovano ukupno 740.100 vozila, što je za 4,5 posto više u odnosu na 2022. kada je ukupno registrovano 708.299 vozila.

Od toga je putničkih vozila koji koriste benzin (117.639), dizel (505.989) i plin (13.234) bilo ukupno 636.862. Kamiona je bilo 47.722 KM (benzin – 1.715, dizel – 45.273, plin – 734), a autobusa 2.681 (dizel – 2.488, plin – 193). Upravo na osnovu navedenih brojki izračunali smo ukupne prihode za ekotestove u 2023. godini, koje smo naveli na početku ovog teksta.

Dodatno, profit od skoro 23 miliona KM, koliko su građani na području FBiH platili za ekotest samo u prošloj godini, podijeljen je u nevjerovatnom omjeru. Naime, 90 posto od tog novca otišao je stanicama tehničkog pregleda, osam posto su uzele tri firme koje je Vlada FBiH ovlastila da nadziru stanice tehničkog pregleda, a tek po jedan posto je otišlo u budžet, odnosno FBiH, kao i kantonu u kojem se nalazi stanica tehničkog pregleda.

Na sjednici održanoj 15. marta 2012. godine Vlada FBiH (i tada na čelu s Nikšićem) izabrala je firme Mervik iz Sarajeva, Centar motor iz Širokog Brijega i Institut za privredni inženjering (IPI) iz Zenice kao stručne institucije i njima je prenijela javna ovlaštenja iz oblasti rada stanica tehničkog pregleda.

Upravo u toj odluci je definisana i raspodjela novčanih sredstava, tako da je Merviku pripalo 40 posto, Institutu za privredni inženjering također 40, a Centru motor 20 posto od ukupnih prikupljenih sredstava.

Vlada Fadila Novalića je na sjednici održanoj 18. juna 2015. odlučila sklopiti novi ugovor, ali sa istim firmama, s tim da je izmijenila raspodjelu „kolača“. Tako su Centar motor i IPI dobili po 34,5 posto, a Mervik 31 posto od prihoda.

Upozorenje revizora

Iz Ureda za reviziju institucija FBiH su za Fokus izjavili da postupak izbora i dodjela ovih poslova navedenim pravnim licima nisu provedeni transparentno i prema propisanim procedurama.

– Ove poslove u kontinuitetu obavljaju ista preduzeća. Jedino što se u proteklom periodu mijenjalo bila je struktura raspodjele sredstava. Ministarstvo u proteklom periodu nije iniciralo niti je poduzimalo aktivnosti na preuzimanju ovih poslova iz nadležnosti, iako je Zakon o cestovnom prijevozu FBiH donesen 2006. godine. Imajući u vidu konstatovano, kao i ostvarene prihode stručnih institucija na godišnjem nivou, smatrali smo da bi bilo daleko racionalnije i efikasnije, ali i transparentnije i primjerenije da ove poslove preuzme Ministarstvo, s obzirom na to da bi se ono u cijelosti moglo finansirati samo iz sredstava prikupljenih po ovom osnovu – rekli su nam iz Ureda za reviziju.

Denisa Lasića iz HDZ-a na čelo Ministarstva prometa i komunikacija FBiH zamijenila je njegova stranačka kolegica Andrijana Katić. U proteklih devet mjeseci nije preduzela nijedan korak da se izmijeni osporeni pravilnik.

Jedan od razloga leži i u sljedećoj činjenici: Prema spomenutom spornom pravilniku, firmi Centar motor iz Širokog Brijega prepušteno je da upravlja informacionim sistemom za ekotest. Ova firma određuje i iznose za raspodjelu prihoda od ekotesta i jedina ima uvid u ovaj sistem.

Centar motor u Širokom Brijegu osnovala je uticajna porodica Ševo. Pojedini članovi ove porodice su zvaničnici HDZ-a BiH. Jedan od njih je Milan Ševo koji je svojevremeno bio i direktor Centra. On je aktuelni zastupnik HDZ-a u Skupštini ZHK, kao i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Stranka HDZBiH je na svojoj stranici objavila liste njihovih dužnosnika. Zajedno na listi su, kada je riječ o federalnom nivou, između ostalih, Milan Ševo i ministrica Andrijana Katić.

Htjeli smo čuti i drugu stranu

Fokus.ba se službenim putem obratio ministrici odnosno njenom kabinetu nizom pitanja o navedenom pravilniku, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovore. U više navrata smo putem Press službe Vlade, ali i Kabineta pokušali doći do stava premijera Nikšića, ali bezuspješno.

Takođe, pisanim putem obratili smo se i firmama Centar motor, zatim IPI-ju i Merviku. Pitali smo ih, između ostalog, i o vlasničkoj strukturi. Odgovor smo dobili samo iz Mervika.

– Dio pitanja koja ste postavili odnose se na poslovnu tajnu društva, dok drugi dio pitanja spada u nadležnosti zakonodavca. Ono što možemo reći jeste da Mervik d.o.o. nije učestvovao u bilo kojim aktivnostima u vezi s ekotestom na tehničkim pregledima vozila – rekli su nam iz Mervika.

Prema pisanju CIN-a iz 2021. godine, 2013. godine firma Testing centar koja je već tada imala desetine stanica tehničkog pregleda došla je u posjed Centra motor, a nakon nekoliko drugih vlasnika 2020. u njen posjed je došao Ivan Kožul, još jedan član HDZ-a BiH. Tada je u svom vlasništvu imala 35 stanica tehničkog pregleda.

U julu 2021. godine Testing centar je prodat firmi Asa Assistance koja danas ima oko 60 stanica tehničkog pregleda. Veliki igrači kada je riječ o vlasništvu stanica tehničkog pregleda su i Agram, Autocentar BH, Remis i još nekoliko drugih.

Iz Ureda za reviziju institucija za naš portal konstatuju da je isti pravilnik, kao i cjenovnik usluga i raspored prihoda idalje na snazi i nije bilo njegovih izmjena i dopuna.

– U prethodnoj godini u Sektoru za cestovni promet, koji je nadležan za rad stanica tehničkog pregleda u Federaciji BiH, pripremljeno je šest varijanti modela kojima bi se ispoštovale preporuke Ureda za reviziju. Međutim, ministar nije odobrio varijantu koja bi se prihvatila i realizovala. Ministarstvo je navelo da, u skladu s Evropskim direktivama u ovoj oblasti koje se realiziraju i u zemljama okruženja (Hrvatska i Srbija), poređenja radi, u Srbiji, koja je kao i BiH zemlja izvan Evropske unije, cijena ovog ispitivanja zajedno s tehničkim pregledom iznosi cca 102 KM – rekli su iz Ureda za reviziju institucija za Fokus.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić kazao je za Fokus kako određene interesne skupine uvijek nastoje iskoristiti utjecaj preko vlasti kako bi se dugoročno zadovoljio privatni interes.

– Tako je i u ovom slučaju. Ovo nije tržišna praksa gdje bi imali slobodno formiranje cijena i konkurenciju. Ne, ovdje je riječ o propisanoj obavezi od strane entiteta, a koja se naknadno cjenovno i konkursno modelira zarad nekoliko privatnih kompanija. Zbog toga je riječ o klasičnoj zloupotrebi javnog interesa i jasno mi je zašto se već nekoliko godina ovo problematizira. Riječ je o nekoliko desetina miliona konvertibilnih maraka uplaćenog novca. Zbog svega navedenog, uputit ću urgenciju i inicijativu Vladi FBiH, resornom ministarstvu, ali i Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, a kako bi se ovo pitanje aktueliziralo i u konačnici riješilo – poručio je Čavalić.