FOTO: Pokret za restituciju Trebinje
Grupa građana “Pokret za restituciju” iz Trebinja podnijela je niz tužbi i krivičnih prijava nadležnim institucijama kojim traže da im se vrati oduzeto poljoprivredno zemljište za koje tvrde da je nezakonito pretvoreno u građevinsko i rasprodato privatnim investitorima.
Prema riječima Srbe Škere iz ovog pokreta, oni se duže od dvije dvije godine bore protiv namjere lokalnih vlasti grada Trebinja da poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu, oduzeto njihovim porodicama šezdesetih godina, pretvore u građevinsko i omoguće gradnju stambenih zgrada, poslovnih objekata i bolnice o kojoj je u medijima bilo mnogo informacija.
Prema važećem urbanističkom planu, priča Škero, prenamjena ovog zemljišta nije dozvoljena, kao ni raspolaganje i prodaja i to zbog Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom. Ipak, svi planovi i zakoni se krše bez pardona, kaže on, a njihov pokret preduzima sve što je u njihovoj moći da se izbori za pravdu.
Priča da je zemljište mještanima oduzeto arondacijom 1963. godine (mjera agrarne politike ukrupnjavanja posjeda radi racionalnije obrade) i predato poljoprivrednom kombinatu, a radi se o površini od oko 200 hektara na području gradske zone Trebinja u više naselja. Aktivisti danas traže da se konačno usvoji zakon o restituciji koji BiH nema, te da se zaustavi zloupotreba poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo da se vrati svojim pravim vlasnicima.
“Mi tražimo da se donese zakon o restituciji, ali to očigledno nije nikome u interesu. Iako je oduzeta imovina mnogima vraćena u BiH nakon rata, u Trebinju se to nije dogodilo. Ta zemlja je našim porodicama oduzeta mjerom agrarne politike i samo je tako morala biti uknjižena. Međutim, od 2015. godine krenula je masovna izgradnja u Trebinju, a nova vlast od 2017. godine kreće da radi parcelaciju i uzurpira imovinu koja bi morala biti vraćena vlasnicima. Mi do prije dvije godine nismo imali pojma šta se uradilo sa tim zemljištem, a u stvari krenula je njegova prodaja“, tvrdi Škero.
Tvrdi da se oni bore da otkriju ko je dozvolio da se uknjiži imovina na državu iako je u privatnom vlasništvu. Do sada su podnijeli brojne tužbe, tražili odgovore od nadležnih, ali kaže da ih do sada nisu dobili.
Ustavni sud RS osporio parcelaciju
Zbog nezakonitih radnji jedinice lokalne samouprave građani su dana 27. juna 2022. godine Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju podnijeli i krivičnu prijavu protiv odgovornih lica grada Trebinja i Skupštine grada Trebinja. Nakon toga su zbog kršenja zakona i nepoštovanja procedura pokrenuli i apelaciju pred Ustavnim sudom BiH. U međuvremenu je Ustavni sud RS osporio odluku o parcelaciji i prodaji poljoprivrednog zemljišta na lokaciji Todorići 3, te utvrdio da je odluka grada Trebinja u tom slučaju neustavna.
Prva radnja u realizaciji nezakonitih planova, tvrde oni, je bio zahtjev za utvrđivanjem vlasništva nad tim zemljištem upućen od strane Pravobranilaštva Republike Srpske sa sjedištem zamjenika u Trebinju, nakon čega je republička Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove donijela rješenje kojim se vlasništvo nad ovim zemljištem prebacuje sa državnog na entitetski nivo i izvršila njegovu uknjižbu.
U martu su republički građevinski inspektori izvršili vanredni inspekcijski nadzor, nakon kojeg su izdali rješenje kojim se Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske nalaže da lokacijske uslove izdate investitoru 1. septembra 2022. godine uskladi sa zakonom ili ih proglasi nevažećim.
Građani su predali i tužbu protiv Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS zbog niza nepravilnosti učinjenih prilikom izdavanja građevinske dozvole za izvođenje privremenih građevinskih radova na poljoprivrednom zemljištu u naselju Pridvorci.
Škero kaže da je izgradnja bolnice u Trebinju, zbog koje se i podigla najveća galama u prethodne dvije godine, samo paravan za pogodovanje vlasnicima lokalnih građevinskih firmi, koje će na ovom zemljištu graditi stanove.
“Tužili smo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zbog izgradnje bolnice koja je dobila dozvolu za pripremne radove, ali ne i za izljevanje temelja. Trenutno sud ćuti, a tužbe smo podnijeli prošle godine u junu“, kaže Škero.
Osim upućene tužbe, predali su i zahtjev za hitni inspekcijsku nadzor kako bi se zaustavili radovi koji se izvode bez građevinske dozvole. Nakon podnošenja zahtjeva aktivista Pokreta za restituciju Trebinje, koji su tražili hitni inspekcijski nadzor, Republički građevinski inspektor objavio je informaciju da je zaustavljena izgradnja bolnice u Trebinju. Međutim, ubrzo je izdato djelimično rješenje kojim se daje građevinska dozvola u kojoj je uočen veliki broj nezakonitosti zbog čega je u pripremi tužba protiv tog dokumenta. I na osnovu tog djelomičnog rješenja, radovi su nastavljeni.
U ovom Ministarstvu su nam rekli da postoji upravni spor protiv dozvole za pripremne radove kao i dopušteni pravni lijek na djelimičnu dozvolu.
“Mi ne možemo da komentarišemo ono što je u toku. Spor još nije okončan. Nadležan je Okružni sud Banjaluka“, rekli su nam u ovom ministarstvu.
Inače, građani Trebinja ističu da je riječ o obradivom zemljištu prve klase te da je na Pridvoračkom polju (u čijem je sastavu i sporna lokacija) prije dvije godine otvoren sistem za navodnjavanje.
Za stav o ovom sporu pitali smo i Gradsku upravu Trebinja čiji odgovori i komentari će biti objavljeni čim stignu.
U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose Republike Srpske kažu da je visoki predstavnik u dva navrata svojim odlukama stavio van snage Zakon o vraćanju oduzetog zemljišta, Zakon o vraćanju oduzetih nepokretnosti i Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju.
“Zbog toga nasljednici iza lica kojima su po različitim pravnim osnovama oduzete nepokretnosti nemaju zakonski osnov za pokretanje postupaka vraćanja tih nepokretnosti. RUGIPP nema saznanja da je protiv njih pokrenut postupak”, kažu u RUGIPP-u.
Takođe, napominju da su oni bili obrađivači Zakona o vraćanju nepokretnosti u ime Vlade RS, koje je visoki predstavnik stavio van snage svojim odlukama.
“Stav RUGIPP-a je da se sva oduzeta imovina treba vratiti bivšim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima. Oduzeto zemljište ima isti status kao i ostala, a prenamjena se vrši prema važećim propisima”, kažu u RUGIPP-u.
(CAPITAL)
