Član 16.14 Izbornog zakona BiH eksplicitno navodi da je „Zabranjeno vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.” Međutim, kristalno je jasno da se ovaj član Zakona već uveliko krši i to iz izbora u izbore.
Naime, 2020. godine, prema pisanju portala Klix, najveću kaznu za preuranjenu kampanju snosila je Stranka demokratske akcije, budući da su Asocijacija mladih SDA Teslić te kandidati Admir Ljeskovica i Kenan Agić vodili plaćenu kampanju na Fejsbuku prije službenog početka kampanje. Ukupna kazna iznosila je 3.000 KM, prenosi Klix.
Politička stranka Zajedno za Semberiju i Srpsku kažnjena je sa 1.500 KM jer su na nekoliko lokacija postavili svoje stranačke bilborde u periodu kada kampanja nije službeno počela, a Pokret demokratske akcije (PDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kažnjeni su sa po 1.000 KM jer su njihovi kandidati Alen Kamerić i Miroslav Vujić platili oglas na Fejsbuku prije službenog početka kampanje.
Kako portal Infoveza saznaje, danas je broj partija koje vode preuranjenu kampanju (makar sudeći po društvenim mrežama) mnogo veći, a ovoga puta prednjače partije i kandidati iz Republike Srpske. Razlog za to se vjerovatno nalazi u činjenici da stranke ne znaju da je kompanija Meta nedavno pružila mogućnost određenog uvida u plaćeno oglašavanje, pa je stoga veliki broj oglasa koje su stranke plaćale javno vidljiv.
U Republici Srpskoj po kršenju Izbornog zakona prednjači Ujedinjena Srpska i njen predsjednik Nenad Stevandić. Od kada je CIK raspisao izbore, sa zvaničnog Fejsbuk profila Ujedinjene Srpske na oglašavanje je potrošeno minimalno 977 konvertibilnih maraka, a sa stranice „Nenad Stevandić“ potrošeno je 548 maraka stranačkog novca. Ni predsjednik DNS-a Nenad Nešić ne zaostaje u kršenju zakona. Kako možete da pročitate iz Meta dokumentacije, DNS je na preuranjeno oglašavanje potrošio 951 konvertibilnu marku. Gotovo sve objave imaju jasnu političko-stranačku konotaciju.
Mladi Nešićev kolega Aleksandar Glavaš u toku preuranjene kampanje na Fejsbuk oglašavanju potrošio je 200 KM, dok je gradonačelnik Banjaluke i kandidat PDP-a za NS RS u izbornoj jedinici tri Draško Stanivuković za svoj marketing od raspisivanja izbora dao 121 marku. Njegova stranačka koleginica Jelena Trivić se takođe nalazi na listi plaćenog oglašavanja. S obzirom na to da su Trivićeva i Stanivukovićev oglašavanja plaćali sa ličnih računa/stranica, biće zanimljivo vidjeti kako će i da li će uopšte CIK reagovati.
Što se Federacije BiH tiče, preuranjeno oglašavanje na društvenoj mreži Fejsbuk vidljivo je kod Naše stranke i SDP-a BiH.
Interesantno je da je SNSD od svih partija u BiH daleko najviše novca potrošio na oglašavanje, međutim, u SNSD-u su vodili računa da sa oglašavanjem stanu dan prije početka kampanje, pa kako možete da vidite u nastavku, sve sponzorisane objave na društvenoj mreži Fejsbuk stale su najkasnije 3. maja ove godine.
Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić ranije je objasnio da je preuranjena i funkcionerska kampanja posebno sporna jer funkcioneri, parlamentarci, ministri itd. javnim novcem finansiraju svoje aktivnosti na kojima promovišu svoje stranke i kandidate.
„Vrlo često mi to zovemo preuranjena kampanja, a ja bih rekao nezakonita kampanja zato Izborni zakon treba mijenjati i spriječiti ovakve stvari“, preporučuje Šehić.
Novinar iz Banjaluke Goran Dakić za Infovezu je kratko prokomentarisao da navedene nepravilnosti već dugo vremena nisu ništa neuobičajeno.
„Pa šta je čudno u nezakonitom oglašavanju? Zakon postoji da bi ga stranke kršile, pravila postoje da bi ih partije ignorisale. Nije vijest da rade nešto mimo zakona, nego bi vijest bila da rade po zakonu“, eksplicitan je Dakić.
Politikolog Velizar Antić ističe da je zakon i više nego jasan i da kaže da se oglašavanje u predizbornoj kampanji može vršiti mjesec dana prije održavanja izbora.
„Sva ona sponzorisanja koja se dešavaju prije ovog perioda jesu nedozvoljena i onaj ko se oglašava može pasti pod sankcije. Problem je što veliki broj političkih subjekata učestvuje u ovom kršenju zakona pa bi odgovarajuća kazna morala da obuhvati veliki broj političkih subjekata. Jer, ukoliko bi CIK kaznio samo neke političke partije, a drugima progledao kroz prste, to bi dovelo do selektivne pravde, čime bi u suštini ušli u novu nepravdu da se samo jedni kažnjavaju a drugi da se „provuku“ ispod radara“, kaže Antić.
Antić smatra i da je jedan od razloga što CIK ne reaguje ili rijetko reaguje na ove nepravilnosti leži u činjenici što oni nemaju odgovarajuće kapacitete da se izbore sa ovim problemom.
„Rješenje je vjerovatno u tome da se ojačaju kapaciteti CIK-a i svih onih tijela koja su zadužena za fer predizbornu kampanju kako bi kažnjavali partije čim se uoče prekršaji. Sasvim sigurno kada bi se sa kaznama krenulo na vrijeme, veoma brzo bi sve partije postale svjesne da je dosadašnje ponašanje neprihvatljivo i one bi brzo počele da poštuju postojeća pravila igre“, smatra Antić.
Interesantno, niti jedna jedina partija koju smo kontaktirala nije bila zainteresovana da prokomentariše vođenje preuranjene kampanje. Iz CIK-a do trenutka objavljivanja teksta nismo dobili odgovor, ali ćemo isti objaviti pri prispjeću.
Autor: Stefan Blagić
